Predstavljanjem nekoliko alumnista želimo istaknuti njihove uspjehe, ali i naglasiti trajnu povezanost između Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanost i njegovih diplomiranih studenata. Njihova iskustva i postignuća nadahnuće su sadašnjim studentima, te potvrda da Fakultet ostaje mjesto na kojem započinju profesionalni i osobni uspjesi.
Bivši studenti Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti svojim profesionalnim putem svjedoče o vrijednosti znanja, predanosti i ustrajnosti stečenih na matičnom Fakultetu. Njihove karijere ostvarene u obrazovanju, znanosti, gospodarstvu i drugim područjima, pokazuju širinu mogućnosti koje otvara kvalitetno visoko obrazovanje.
Profesionalni put Mile Zovko
Mila Zovko, rođ. Bunoza, na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru završila je preddiplomski studij matematike i informatike 2011. godine, a diplomski studij matematike i informatike 2013. Godine. U prosincu 2025. godine doktorirala je na Zajedničkom sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju matematike na Sveučilištu u Zagrebu. Time je postala jedna od prvih, a prema dostupnim podacima i prva studentica Sveučilišta u Mostaru koja je doktorirala na navedenom studiju.
Njezina doktorska disertacija pripada području numeričke i primijenjene matematike te je usmjerena na modeliranje i razvoj metoda za rješavanje problema višeagentskog traganja za metama na kontinuiranim domenama i grafovima. Pri tome se upravljanje kretanjem višeagentskog sustava temelji na potencijalnom polju, koje se dobiva rješavanjem modificirane Helmholtzove jednadžbe uz odgovarajuće rubne uvjete na zadanoj domeni. Poseban naglasak stavljen je na numeričko rješavanje navedene jednadžbe primjenom prilagođene SOR metode, pri čemu su teorijski izvedeni optimalni relaksacijski parametri, čime se omogućila veća učinkovitost numeričkog postupka.
Uz znanstveno-istraživački rad, Mila Zovko kontinuirano je posvećena poučavanju matematike i unapređenju nastavne prakse, s naglaskom na interdisciplinarni pristup, primjenu digitalnih alata i digitalizaciju obrazovanja.
Objavila je više znanstvenih radova, održala dvije stručne radionice za nastavnike te izlagala na više međunarodnih znanstvenih konferencija, među kojima se posebno izdvajaju 8th European Congress of Mathematics, 2021., Portorož i 2nd IMA Conference on Mathematics of Robotics, 2021., Manchester na kojima je prezentirala rezultate istraživanja provedenog u sklopu doktorske disertacije.
Profesionalni put Ane Serdar
Ana Serdar upisala je Fakultet prirodoslovno‑matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, smjer Matematika i fizika, u akademskoj 2007./2008. godini. Magistarski studij završila je 2012. godine, nakon čega je dvije godine bila zaposlena na FPMOZ‑u kao asistent na kolegijima Matematika 1 i Matematika 2 (smjer razredna nastava), te Klasična mehanika i Elektrodinamika. Paralelno je radila i u Prometnoj školi u Mostaru kao profesor matematike i fizike.
Godine 2014. preselila se u Jajce, gdje je do 2018. godine radila u Općoj gimnaziji Jajce kao profesor matematike i fizike. Nakon toga, 2018. godine seli se u Gornju Austriju, u Bad Ischl, gdje dvije godine intenzivno uči njemački jezik te polaže ispit razine C1. Na Johannes Kepler Universität Linz pokreće postupak nostrifikacije diplome, koji uspješno završava 2022. godine. Zahvaljujući snažnoj stručnoj podlozi stečenoj na FPMOZ‑u, povjerenstvo joj priznaje sve stručne predmete bez obveze polaganja razlika, te određuje polaganje 28 ECTS iz pedagoških kolegija.
Pedagoške ispite uspješno polaže 2023. godine i stječe zvanje Master of Education. Tijekom boravka u Austriji radila je kao profesor matematike u Handelakademie Schule (HAK Bad Ischl) kao zamjena za odsutnu profesoricu, nakon čega dobiva stalno zaposlenje u osnovnoj školi u Bad Goisernu, gdje i danas radi kao nastavnik matematike i fizike.
Ana posebno naglašava kako joj je znanje stečeno na FPMOZ‑u uvelike olakšalo proces nostrifikacije i polaganje pedagoških ispita u Austriji. Ističe da s punim povjerenjem preporučuje Fakultet prirodoslovno‑matematičkih i odgojnih znanosti budućim studentima, jer ih kvaliteta obrazovanja koju pruža neće razočarati — bez obzira na to u kojem dijelu svijeta kasnije odluče graditi svoju profesionalnu karijeru.
Profeisinalni put Martine Matuško
Marina je rođena u Splitu, a odrasla i dijelom se školovala u općini Čapljina, dok je dio osnovne škole i prirodoslovno matematičku gimnaziju pohađala u Metkoviću. Već kao mala jako se se zanimala za svijet oko sebe. Čak i prije polaska u školu, iz zabave je posuđivala knjige od starijih školaraca, tada ne shvaćajući koliko zapravo voli učenje. Taj žar za učenjem i pomicanjem vlastitih granica pratio ju je kroz cijelo školovanje i ostao do danas. Vjera u sebe gurala vodila je naprijed čak kad su mnogi drugi sumnjali u njezin uspjeh. Upravo u srednjoj školi doživjela je pokušaj obeshrabrenja kada je, na pitanje što želim
studirati nakon gimnazije, odgovorila da želi studirati fiziku. Tinejdžersko doba je svakako osjetljivo razdoblje, ali ostala zahvalna toj mlađoj verziji sebe što nije odustala i nastavila vjerovati u vlastiti put. Slijedila je svoje snove i upisala dvopredmetni studij matematike i fizike na FPMOZ-u Sveučilišta u Mostaru. Uvijek je sanjala o životu u BiH i, unatoč svim okolnostima u kojima se naša domovina nalazi, vjerovala je da će uz pošten trud i rad pronaći svoje mjesto pod hercegovačkim suncem. Međutim, pred kraj studija postalo je jasno da su šanse za stabilan posao i profesionalni razvoj vrlo ograničene. Tada
je shvatila sam da su njezina maštanja o ostvarenju u našoj regiji bila poput kule od karata. Razočarana, spakirala se i otišla u Njemačku. U početku, dok se privikavala na novi život, jezik i sustav, radila je različite poslove. Karijeru u inozemstvu započela je s krpom u ruci, a nekoliko mjeseci kasnije, kako bi što brže naučila jezik, zaposlila se u trgovini. Budući da sve što radi, radi sa srcem , ubrzo je postala asistentica prodaje, a ponuđena joj je i pozicija voditeljice poslovnice. Tu je priliku odbila jer je znala da bi je to dodatno udaljilo od znanosti. Iz trgovine je prešla na posao rekrutera kako bi dodatno usavršila stručni njemački volabular, a zatim se zaposlila kao softverski developer u tvrtki koja se bavila bazama podataka. Bilo je to novo područje za nju, ali i nova prilika za ono što najviše voli – učenje. Uživala je u izazovu i bila zahvalna na stabilnosti koju joj je taj posao pružao. Ipak, iako je bila zaposlena u drugom području, nastavila je pratiti znanstvena istraživanja i razvoj u fizici. Svaki takav susret s znanošću podsjetio bi je koliko joj to nedostaje. Usporedila bi taj osjećaj s poslom koji je tada radila i shvatila da to jednostavno nije isto. Tada se zapitala:“Što ti još radiš ovdje?“ Taj trenutak bio je druga velika prekretnica u njezinom životu. Počela je tražiti doktorske pozicije. Budući da je njezin studij bio relativno širok i tijekom njega je upoznala i zavoljela više različitih područja fizike i matematike, nije znala u kojem se točno području najbolje vidi. Zato se prijavila na različite istraživačke projekte u Njemačkoj i Francuskoj. Dobila je nekoliko pozitivnih odgovora i odabrala onaj koji se činio najzahtjevnijim-poziciju u području kvantne metrologije na institutu FEMTO-ST u Francuskoj. Znala je da u takvom okruženju nikad neće nedostajati
izazova. U sklopu doktorata radila je na razvoju nove vrste atomskog sata s potencijalom da pomakne granice postojećih sustava, otvori nova vrata fundamentalnim istraživanjima i posluži kao iznimno precizan kvantni senzor. Bila je prva studentica na eksperimentu koji je tek trebalo izgraditi- tri velika optička stola, kompleksna laserska i vakuumska infrastruktura i vrlo ambiciozni ciljevi, i to sve u sred pandemije. Tijekom prve godine znanstvenog rada ostvario joj se još jedan san-postala je majka. Njezin sin bio je s njom kroz cijeli doktorat i ostao njezina najveća motivacija. Upravo je njegov zagrljaj , prošle godine nakon obrane doktorata, bio za nju najljepša nagrada. Danas radi na razvoju kvantnog računala baziranog na neutralnim atomima. Sudjeluje u razvoju hardverske platforme u kojoj se pojedinačni atomi hlade i kontroliraju laserskim sustavima te organiziraju u precizne optičke rešetke kako bi služili kao kvantni bitovi. Upravo u toj kombinaciji temeljne fizike i inženjerske izvedbe ponovno pronalazi onu istu znatiželju koja ju je od malih nogu pokretala. Taj znanstveni put, koji danas nastavlja u razvoju kvantnih tehnologija, započeo je doktoratom koji je završila uz malo dijete, u području o kojem nije znala gotovo ništa. Završila ga je ona ista djevojčica koja je od malih nogu voljela učiti i istraživati. Djevojka koja je unatoč pokušajima obeshrabrenja nastavila slijediti svoj san. Djevojka koju su mnogi pitali kako planira završiti doktorat s obzirom na trudnoću, kao da je dijete samo njezina odgovornost. Djevojka koja je imala mnogo prepreka ali nikad nije odustala. A zašto sve ovo govori? Jer zna da negdje postoji još mnogo mladih ljudi kojima se ruši samopouzdanje , koji nemaju idealne uvjete i koji su možda na korak od odustajanja. Želi im poručiti da je moguće preokrenuti poteškoću u gorivo koje će te pokretati.
Profesionalni put Anite Dedić
Anita Dedić, rođ. Lončar, na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru završila je preddiplomski i diplomski studij biologije i kemije 2008. godine. U prosincu 2010. je upisala doktorski studij na Prirodoslovno matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te doktorirala 2015. godine stekavši akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenog područja prirodne znanosti, znanstvenog polja biologija obranivši doktorski rad pod naslovom „Dinamika naseljavanja perifitonskih dijatomeja u krškim izvorima Bosne i Hercegovine“. Znanstveno istraživački rad posvećuje limnologiji i ekologiji voda kroz praćenje sastava i strukture cijanobakterija i algi s posebnim naglaskom na specifičnosti krških područja. Fokus uključuje analizu sastava i strukture fitoplanktona i fitobentosa te razumijevanje njihovih ekoloških uloga u krškim i slivnim područjima. Rad se oslanja na terenska i laboratorijska istraživanja, uključujući praćenje sezonskih i prostorno-varijabilnih promjena bioloških zajednica, kako bi se identificirali ekološki procesi, utjecaji različitih stresora (antropogeni, klimatski i sl.) te predložile mjere očuvanja vodenih sustava.
Uz znanstveno istraživački rad, Anita Dedić je kontinuirano posvećena i poučavanju te unapređenju nastavne prakse s naglaskom na interdisciplinarni pristup, povezujući znanost i praksu te uvodeći u nastavni proces primjenu inovativnih alata.
Usavršavala se u inozemstvu, kroz različite treninge, tečajeve, studijske boravke, stječući iskustvo u suvremenim metodama ekološkog monitoringa voda, laboratorijskog te nastavnog procesa temeljenog na inovativnim rješenjima koji uključuju digitalna praćenja stanja voda korištenjem satelita, dronova, on line monitoringa voda i sl.
Objavila je tri sveučilišna udžbenika. Autorica i koautorica je većeg broja znanstvenih radova objavljenih u međunarodno recenziranim časopisima indeksiranim u Scopus i Web of Science bazama podataka. Izlagala je na brojnim međunarodnim i domaćim konferencijama aktivno sudjelujući kao pozvani predavač, izlagač ili panelist.
Voditelj je i sudionik je u brojnim međunarodnim i domaćim projektima uključujući COST, Erassmus, Interreg itd.
Dobitnica je Fulbright stipendije za akademsku 2024/2025 godinu, tijekom koje je boravila i provodila istraživanja u SAD-u, na prestižnom Ivy League sveučilištu, Cornell University.
