Životopis

Mario Vasilj, rođen 13. listopada 1967. godine u Međugorju, općina Čitluk u Bosni i Hercegovini. Osnovnu školu je završio u Međugorju, a Srednju tehničku u Čitluku. Studij politehnike je upisao 1987. godine na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a diplomirao je 1991. godine s odličnim uspjehom. Poslijediplomski magistarski studij pedagogije upisao je 1993. godine na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a magistarski rad pod naslovom: „Curriculum tehničke kulture za niže razrede osnovne škole“ obranio je 1997. godine na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i stekao stručni naziv magistra znanosti, polja pedagogije.Radni odnos zasnovao je 1991. godine u zvanju mlađeg asistenta na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, Odsjeku za politehniku. U zvanje asistenta je izabran 1997. godine. Na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Rijeci izvodio je vježbe i seminare iz kolegija: Tehnički odgoj i Metodika politehnike. Od 1996. godine radi na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Na studiju razredne nastave izvodi vježbe i seminare iz kolegija Metodika prirode i društva. Doktorski rad pod nazivom „Razvoj znanstveno-tehničkog kurikuluma za niže razrede osnovne škole“ obranio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 2005. godine. U znanstveno-nastavno zvanje  docenta, na predmetu Metodika nastave prirode i društva na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, izabran je 2006. godine. U znanstveno-nastavno zvanje  izvanrednog profesora, na predmetu Metodika nastave prirode i društva i Didaktika na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, izabran je 2009. godine. Angažiran je od strane Ministarstva obrazovanja, kulture znanosti i sporta na polaganju stručnih ispita za učitelje/ice razredne nastave. Stručno je usavršavan kroz programe u SAD i Finskoj. Sudjelovao je i izlagao na brojnim znanstvenim, istraživačkim i stručnim skupovima u domovini i inozemstvu. Član je znanstveno istraživačkog projekta u Hrvatskoj. Autor i koautor je 14 knjiga i udžbenika, objavio je 24 znanstvena i stručna rada u časopisima u zemlji i inozemstvu. Služi se talijanskim i njemačkim jezikom.     Angažiran je  na dodiplomskoj i diplomskoj nastavi na Sveučilištu u Mostaru, PMF i odgojnih znanosti - Studijima razredne nastave, predškolskog odgoja, zemljopisa, povijesti, matematike, fizike, informatike, glazbene kulture, fizičke kulture, kemije i biologije, na predmetima Metodika nastave prirode i društva, Didaktika i Metodika osnovnih pojmova u okolini. Obavljao je funkciju pročelnika odsjeka  Razredne nastave,  v.d. prodekana  za znanstveni rad i međunarodnu suradnju, te je od 2013. dekan Fakulteta prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti, Mostar. Izbor  u zvanje redovitog profesora dodijeljen mu je 2015.godine    Član je uredništva časopisa za prosvjetu i kulturu ¨Suvremena pitanja¨ i član je Međunarodnog centra za prevenciju zlouporabe droga Višnjan u Republici Hrvatskoj. Predsjednik je organizacijskog odbora Znanstveno stručne konferencije s međunarodnim sudjelovanjem  Zaštita voda u kršu.Redovni je član Akademije odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske i Hrvatskog društva za znanost i umjetnost BiH. Uspješno je obavio usavršavanje po Programu usavršavanja predsjednika i članova nadzornih odbora i uprava privrednih društava sa učešćem državnog kapitala.Citiran je u više znanstvenih radova knjiga i udžbenika. S obitelji živi u Međugorju, oženjen je i otac četvero djece. Zahvale i priznanja•Sportski savez Grada Mostar - priznanje za doprinos razvoju sporta i izgradnji sportske infrastrukture•Učiteljski fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - zahvalnica za višegodišnju uspješnu suradnju i značajan doprinos djelovanju Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru•Hrvatski muški rukometni klub Zrinjski Mostar-zlatna plaketa za nesebičan doprinos razvoju rukometa u gradu Mostaru•Farmaceutski fakultet Sveučilišta u Mostaru- zahvalnica za osobit doprinos u radu i promicanju Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru•Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru - plaketa za osobit doprinos promociji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru•Studij fizičke kulture Fakulteta prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru - zahvalnica za osobit doprinos i podršku razvoja Studija fizičke kulture•Studij pedagogije Fakulteta prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru - zahvalnica za osobit doprinos i podršku razvoja pedagogije•Studij glazbene umjetnosti Fakulteta prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru - zahvalnica za osobit doprinos i podršku razvoja glazbene umjetnostiRadove možete pregledati ovdje.

Životopis

Marko Rosić rođen je 1. siječnja 1970 u Augsburgu (SR Njemačka). Hrvat je i hrvatski državljanin. Osnovnu i srednju školu završio je u Splitu. Diplomirao je 1996 matematiku i informatiku na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu (današnji Prirodoslovno-matematički fakultet). Magistrirao je 2000 godine, a doktorirao 2004 u području Tehničkih znanosti, polje Računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (mentor: prof. dr. sc. Vlado Glavinić). Naslov je njegove doktorske disertacije Poučavanje na daljinu zasnovano na raspodijeljenim semantičkim mrežama; ova je disertacija nagrađena srebrnom plaketom Josip Lončar za 2004. Na današnjem Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu zapošljava se 1996 godine. Na ovom je fakultetu radio u suradničkim zvanjima mlađeg asistenta i asistenta te u znanstveno-nastavnim zvanjima docenta i izvanrednog profesora, a od 2011 godine u zvanju redovitog profesora. Godine 2016 Senat Sveučilišta u Splitu potvrdio je izbor Prof.dr.sc. Marka Rosića u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju. Prof. dr. sc. Rosić je autor preko pedeset znanstvenih radova. On je uspješan i u mentorstvu te podizanju znanstvenog podmlatka (45 završnih i diplomskih radova te jedna doktorska disertacija) te je u suradnji sa studentima kojima je bio mentor objavio ukupno 11 znanstvenih radova. Sudjelovao je na više domaćih i međunarodnih znanstveno-istraživačkih i tehnologijskih projekata. Član je uredničkih odbora međunarodnih znanstvenih časopisa International Journal of Knowledge and Learning (IJKL) (od osnivanja časopisa 2005 godine) i International Journal of Mobile Learning and Organisation (IJMLO) (od osnivanja časopisa 2007 godine). Suurednik je knjige Intelligent Tutoring Systems in E-Learning Environments: Design, Implementation and Evaluation koju je 2010 godine u Sjedinjenim Američkim Državama objavio izdavač IGI Global. Recenzent je radova u većem broju uglednih međunarodnih časopisa kao i na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu bio je prodekan za nastavu u razdoblju od 2005 do 2008 godine, od 2008 do 2011 godine prodekan za razvoj i financije, a od 2011 do 2014 dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu. Od 2014 godine prorektor je za logistiku, informacijsku infrastrukturu i optimizaciju Sveučilišta u Splitu. Prof.dr.sc. Marko Rosić je vanjski suradnik dvaju fakulteta Sveučilišta u Splitu – Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, gdje predaje na doktorskom studiju, i Filozofskog fakulteta, gdje predaje na diplomskom studiju, kao i Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru. Godine 2012 dodijeljena mu je plaketa Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru za osobit doprinos razvoju fakulteta. Aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvoje djece

Kompetencije

Znanstveno djelovanje Prof. dr. sc. Marka Rosića vezano je za područje primjene informacijske i komunikacijske tehnologije pri zasnivanju sustava poučavanja na daljinu, u kojem je području i dao značajan doprinos znanosti. On posebno istražuje mogućnosti korištenja agenata i tehnologija semantičkog Weba pri zasnivanju sustava poučavanja na daljinu temeljenih na inteligentnim tutorskim sustavima. Unutar ovih aktivnosti pristupnik istražuje raspodijeljene semantičke mreže kojima modelira područno znanje unutar zajedničkog informacijskog prostora informacijske infrastrukture; ovim se modelom teži prevladati problem informacijskog preopterećenja korisnika sustava poučavanja na daljinu kao i osigurati zajednički rad tih sustava (interoperabilnost). Na osnovi tih istraživanja on je oblikovao koncept poučavanja na daljinu zasnovan na raspodijeljenim semantičkim mrežama i korištenju agenata u procesu poučavanja.

Životopis

Doktor tehničkih znanosti – Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, travanj 1997. godine. Tema – Izomorfni model sustava kao osnova računalom poduprtog poučavanja načela vođenja (mentor: prof. dr. sc. J. Božičević, FKIT Zagreb) Magistar elektronike – Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, smjer Elektronika, svibanj 1979. godine. Tema – Pristup projektiranju sistema procesorskog upravljanja (mentor: prof. dr. sc. M. Tkalić, FER Zagreb) Diplomirani inženje elektrotehnike – Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, smjer Elektronika, lipanj 1972. godine.

Životopis

Vladimir ŠIMOVIĆ rođen je 2. lipnja 1960. godine u Požegi, Republika Hrvatska. Državljanin je Republike Hrvatske, po nacionalnosti Hrvat. Osnovnu školu završio je 1975. u Šibeniku, a paralelno i osnovnu glazbenu školu „klasične gitare“ u Šibeniku. Prirodoslovno-matematičku gimnaziju završio je 1979. u Zagrebu. Diplomirao je 1983. godine na V. A. u Beogradu. Magistrirao je 19. travnja 1990. godine na Sveučilištu u Zagrebu, Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, s temom "Metode projektiranja programske podrške bibliotečno-informacijskog sistema". Doktorsku disertaciju obranio je 3. srpnja 2000. godine na Sveučilištu u Zagrebu, Pravnom fakultetu u Zagrebu, s temom "Izgradnja modela operativne i strateške analitike, s posebnostima u kaznenim djelima", te je stekao akademski stupanj doktora društvenih znanosti, znanstveno polje informacijske znanosti. Poslije završenog fakulteta radio je od 1983. do 1991. na Katedri za informatiku AŠC u Zadru kao predavač i koordinator za informatičke kolegije, gdje se počeo baviti znanstveno istraživačkim radom. Predavanje informatičkih i stručnih predmeta te različiti poslovi vezani uz informacijske sustave usmjeravaju ga prema znanstveno istraživačkom radu i objavljivanju prvih radova iz područja informacijskih znanosti. Tijekom domovinskog rata, od 1991. do 1992. godine bio je zaposlen u PU Zadar (MUP RH), a radio je na poslovima automatske obrade podataka i na informatičkom obrazovanju odraslih. Tijekom 1992. godine radio je i kao časnik MORH u Zagrebu. Nakon toga je radio na Katedri za informatiku sa statistikom na VPŠ PA u Zagrebu u periodu od 1993. do 2001. godine, u zvanjima: 1993. – 1997. predavač, 1997. – 2001. viši predavač i 2001 – 2002. Predavao je honorarno od 2001. godine na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je u stalnom radnom odnosu od 1.10.2002. godine do danas, u zvanjima: 2002. – 2005. docent, 2005. – 2009. izvanredni professor, 2009. - 2014. redoviti profesor - prvi izbor, 2014. - danas. redoviti professor u trajnom zvanju - drugi izbor, znanstveno područje društvenih znanosti, znanstveno polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana informacijski sustavi i informatologija. Od početka 2013. godine do danas je zaposlen na Sveučilištu sjever (prijašnjem Medijskom Sveučilištu), u sveučilišnim centrima Koprivnica i Varaždin. U Upisnik znanstvenika upisan je pod matičnim brojem 202774. Bio je nositelj i izvršitelj više informatičkih kolegija na stručnim, specijalističkim i sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijima na Učiteljskom fakultetu Sveučilištu u Zagrebu, na Medijskom Sveučilištu u Koprivnici i Varaždinu, na Sveučilištu u Puli, Sveučilištu u Münsteru (Njemačka), na FPMOZ Sveučilišta u Mostaru (BiH), na Veleučilištu u Karlovcu, te na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Krčelić" s pravom javnosti u Zaprešiću i na Visokom učilištu "Effectus" - Visokoj školi za financije i pravo, Zagreb. Trenutno (na stručnim, specijalističkim i sveučilišnim dodiplomskim i diplomskim studijima) drži kolegije: "Osnove informatike", "Uvod u baze podataka", "Informacijski sustavi", "Poslovni informacijski sustavi", "Informatika", "Odnosi s javnostima i internet", "Informacijski sustavi (uporaba IKT i GIS-a) u turizmu", "Novi mediji u odgoju i obrazovanju", "Upravljanje znanjem", "Novi mediji i međunarodno obrazovno tržište" i "Upravljanje projektima". Također, na znanstvenom poslijediplomskom doktorskom studiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu drži kolegije "Informacijska potpora projektnom menadžmentu" i "Upravljanje neusklađenostima u projektnom menadžmentu", a na znanstvenom poslijediplomskom doktorskom studiju Učiteljskog fakulteta Sveučilištu u Zagrebu drži kolegije "Informacijski sustavi u odgoju i obrazovanju" i "ICT za informacijsku potporu projektnom menadžmentu u školi". Obnašao je dužnost dekana Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u dva puna trogodišnja mandata, od 2006. do 2009. i od 2009. do 2012. godine, a od 2006. godine do listopada 2013. Obnašao je i dužnost predstojnika Katedre za informacijske znanosti. Na Sveučilištu sjever (bivšem Medijskom Sveučilištu), u Koprivnici i Varaždinu, obnašao je dužnost pročelnika sveučilišnog odjela Odnosi s javnostima, od početka 2013. do 1. listopada 2013. godine, od kada obnaša i dužnost prorektora za znanstveno-umjetnički rad i međunarodnu suradnju, a od siječnja 2014. do veljače 2015. obnašao je dužnost pročelnika Odjela elektrotehnike. Bio je recenzent mnogim međunarodnim i domaćim znanstvenim radovima, znanstvenim i stručnim projektima, visokoškolskim udžbenicima i priručnicima iz područja informacijskih znanosti. Bio je voditelj i glavni istraživač (od 2007. do 2014.) znanstveno istraživačkog projekta MZOiS RH "Analitički model praćenja novih obrazovnih tehnologija u cjeloživotnom učenju" (pod br. 227-2271694-1699), a u sklopu EU programa suradnik istraživač (od 2006. do 2009.) na međunarodnom projektu TEMPUS III JEP_40109_2005 „Learning for Europe“ (koordinatori Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Münsteru), te u sklopu EU programa i suradnik istraživač (od 2009. do 2012.) na međunarodnom projektu TEMPUS IV JP_159048_2009 „Modernising Teacher Education in a European Perspective“ (koordinatori Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Münsteru). Također, bio je znanstveni suradnik istraživač (od 2013. do 2014. godine) na domaćem znanstveno-istraživačkom projektu (koji je dobio kratkoročnu financijsku potporu istraživanja Sveučilišta u Zagrebu) glavnog istraživača prof.dr.sc. Siniše Fajta (FER-Zagreb) sa temom istraživanja: "Vrednovanje kvalitete multimedijskih edukacijskih prostora i sustava". Trenutno je znanstveni suradnik istraživač (od 17.11.2015. do 31.08.2018. godine) na međunarodnom znanstveno-istraživačkom EU projektu (kojeg je nositelj Sveučilište Sjever) „Širenje pristupa Europske Unije pri pružanju usluge osiguranja kvalitete visokog obrazovanja zemljama partnerima primjenom osiguranja kvalitete” u okviru Erasmus+ programa, podprograma Jean Monnet. Isti projekt financira izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu Erasmus+: Savezi za visoko obrazovanje – znanje, Bolonjska potpora, Jean MONNET. Temelj je odluka br. 2015 – 3091 / 001 – 001, a broj projekta je: 565454-EPP-1-2015-1-HR-EPPJMO-NETWORK. Pet (5) godina (od 2006. do 2010.) bio je član uredništva i predsjednik uređivačkog odbora međunarodnog znanstvenog časopisa „Metodika“ (Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), za područje Informatička metodika. Od 2010. do 2016. (više od 5 godina) je član uredništva i zamjenik glavnog urednika u međunarodnom znanstvenom časopisu (kojeg je on osnovao): "Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje" (Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu). Dobitnik je mnogih međunarodnih nagrada i priznanja. Član je (engl. "Fellow") od 4.8.2004., i počasni doktor (engl. "Doctor Honoris Causa", skr. Dr.H.C.) od 2.8.2007. te gostujući profesor (engl. "Visiting Professor") od 6.8.2009. Međunarodnog instituta za napredne studije u domeni sustavnih istraživanja, informatici i u kibernetici (engl. "International Institute for Advanced Studies on Systems Research, Informatics and Cybernetics", skr. IIAS) sa sjedištem Windsoru u Ontariu (Kanada). Od svibnja 2013. godine (do danas) član je APCEO i stariji savjetnik APCEO (engl. Senior Advisor of Asia-Pacific CEO Association Worldwide). Bio je ravnatelj I osnivač Europskog centra za napredna i sustavna istraživanja (ECNSI) sa sjedištem u Zagrebu (od 2005. do 2015.). Član je Hrvatskog društva za operacijska istraživanja (HDOI) sa sjedištem u Zagrebu (od 1996. do danas). Član je Hrvatske strukovne udruge eksperata i sudskih vještaka (HSUSESV) sa sjedištem u Zagrebu (od 1999. do danas). Član je Matice hrvatske (MH) sa sjedištem u Zagrebu (od 2006. do danas). Bio je član Senata Sveučilišta u Zagrebu i član Vijeća područja društvenih i humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (od 2006. do 2012.). Od 2013. godine do danas je član Senata Sveučilišta sjever (prije Medijskog sveučilišta) i predsjeda Vijećem područja društvenih i humanističkih znanosti Sveučilišta Sjever, te je zamjenik voditeljice Etičkog povjerenstva Sveučilišta Sjever. Bio je koordinator za info-sustave za cijeli Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a od 2001. do 2007. Godine, te je bio administrator sustava „Statistica“ i koordinator za „CARNET“ (prvo na Visokoj policijskoj školi, pa od 2003. do 2005. u Zaprešiću, na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Krčelić", s pravom javnosti). Potpuno vlada engleskim jezikom, a služi se njemačkim, talijanskim i indonežanskim jezikom, te se služi i latinskim jezikom. Napredni je korisnik više računalnih, projektnih programskih paketa, statističkih paketa i simulacijskih programa. Vještak je za mono-daktiloskopiju i informatiku. Vozač je za više kategorija vozila (B, C, G i H). Branitelj je i nositelj spomenice domovinskog rata. Oženjen je i otac je dvoje odrasle djece (sina Vladimira i kćeri Ane). Dobro poznaje i koristi gotovo sve vrste računala, posjeduje potrebne organizacijske i komunikacijske vještine. Radom je iskazao da poznaje i primjenjuje sociološke i pedagoške metode u radu sa svojim kolegama i suradnicima, a poznavanje i korištenje metodologije znanstveno-istraživačkog rada njegova je specijalnost u svakodnevnom radu, kao i neprestana spremnost za stalno usavršavanje, napredak u struci i timski rad. Vladimir ŠIMOVIĆ je još od studentskih dana pokazao sklonosti za rad u informatičkoj struci, interes za informacijske sustave i istraživački rad u informatičkoj domeni. Kao student poslijediplomskog magistarskog studija objavio je svoje prve istraživačke radove: "Utjecaj informatizacije na izgradnju informacijskog sistema školskog centra u Zadru", 1986.; "Evaluacija programa za bibliografske baze podataka", 1987.; "Prikaz metoda: SAD i SADT ("Strukturne analize i dizajna" i "Tehnike strukturne analize i dizajna") ", 1987.; "Utjecaj stupnja informatizacije okoline na izgradnju Informacijskog sistema AŠC u Zadru", 1989. Zbog izgradnje sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice RH u Zagrebu (NSK) zapažen je bio njegov magistarski rad pod naslovom "Metode projektiranja programske podrške bibliotečno-informacijskog sistema", 1990. godine kojeg je izmijenjenog i u djelovima publicirao nekoliko godine kasnije u dvije monografije. Zapažen je bio i njegov doktorski rad pod naslovom "Izgradnja modela operativne i strateške analitike, s posebnostima u kaznenim djelima", 2000. godine, a u kojem je dokazao mogućnost izgradnje i ostvarenja suvremenog modela operativne i strateške analitike, s posebnostima u kaznenim djelima (organiziranog kriminaliteta i dr.), i u njegovoj programskoj izvedbi. Rad je u izmijenjenom i dograđenom obliku publicirao nekoliko godina kasnije u jednoj monografiji, a njegove istraživačke dijelove u par znanstvenih članaka. Isti je iskorišten za razvoj suvremene kriminalističke analitike i kriminalističke informatike u RH (i šire), te istoimenih kolegija koje je ustanovio i predavao na VPŠ u Zagrebu. Ovladavajući metodologijama, metodama i tehnikama projektiranja i izgradnje informacijskih sustava i primjenjujući ih u rješavanju problema izgradnje Informacijskih sustava: AŠC u Zadru i VPŠ u Zagrebu (gdje je tada radio i predavao), do 1993. godine, ušao je u polje informacijskih znanosti i zaposlio se na Katedri za informatiku sa statistikom na VPŠ u Zagrebu. Svoju znanstvenu djelatnost usmjeravao je primarno ka informacijskom sustavima, za što je preduvjet bio znanje programskih alata za projektiranje i izgradnju informacijskih sustava te baza i banaka podataka, poznavanje programskih jezika, algoritama i struktura podataka, arhitekture računala, mreža i softverskog inžinjeringa, pa zato već 1987. godine upisuje zajednički poslijediplomski studij informacijskih znanosti, smjer informacijski sustavi, na Sveučilištu u Zagrebu, Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu (sada FOI). Svoj je doktorski rad pod naslovom "Izgradnja modela operativne i strateške analitike, s posebnostima u kaznenim djelima", prijavio i (odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu) uspješno obranio 3. srpnja 2000. godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu. U radu je potpuno razrađen znanstveni pristup razvoja pravno-kriminalističke informatike i analitike, s posebnim osvrtom na informacijsko i analitičko pro-aktivno predviđanje, detekciju i praćenje kaznenih djela organiziranog kriminaliteta. Izrađeni su svi modeli informatičkih algoritama za razvoj strateške, taktičke i operativne analitike te za razvoj kriminalističke informatike sa odgovarajućim podacima i obrascima, akcijama i postupcima. U doktorskom radu je postavljen temelj za razvoj suvremene kriminalističke analitike i kriminalističke informatike u RH, te šire (npr. uspostavljeni su modeli za informatičko praćenje "traga novca" te modeli za kriminalističko i informatičko "profiliranje", i dr.). Njegov znanstveni interes je već 32 godine usmjeren uglavnom k razvitku informacijske znanosti u nas i svijetu, uz njezinu primjenu u kriminalistici, učiteljstvu i pedagogiji (odgojnim znanostima), statistici, financijama i ekonomiji, nastavi, knjižničarstvu, a u posljednjih nekoliko godina u projektnom menadžmentu, operacijskim istraživanjima i upravljanju znanjem. Posebno je bio usmjeren prema razvoju: (a) teorije i prakse projektiranja i izgradnje informacijskih i multimedijskih sustava; (b) upravljanja projektima i informacijske potpore projektnom upravljanju, te upravljanja znanjem; (c) kriminalističke informatike i informatičke analitike; te (d) referentnim metodama analitike i operacijskih istraživanja. U znanstvenom je (a i stručnom) radu surađivao s vrlo velikim brojem suradnika iz različitih grana znanosti (od ekonomije i financija, projektnog upravljanja i planiranja, elektrotehnike i matematike do kriminalistike, pedagogije, sociologije, psihologije, pravnih znanosti, i naravno informacijske znanosti) te je nastojao usavršavati svoje znanje i svoju sposobnost znanstvene komunikacije između različitih područja, polja i grana znanosti sa ciljem da pruži što veći doprinos primjeni informatike i informacijske znanosti u društvenim i humanističkim znanostima. Sudjelovao je kao suradnik - istraživač na nizu znanstveno-istraživačkih projekata MZOiŠ RH, redom (pregled mojih projektnih aktivnosti): 1. Od 1993. do 1995. godine sudjeluje u znanstveno-istraživačkom projektu iz područja operativne tehnike pod nazivom: "Optimalizacija procjene brzine u analizama prometnih udesa primjenom računala" (MZT i MUP-RH, VPŠ Zagreb, nositelj projekta: prof. dr. sc. Ivan Jelić, dipl. ing., zamjenik: mr. sc. Vladimir Šimović), a koji se odnosio na primjenu informatičkih i znanstveno utemeljenih analitičkih metoda u strukturiranju modela optimalizacije procjene brzine u analizama prometnih udesa primjenom računala. 2. Od 1996. do kraja 1997. godine sudjeluje kao suradnik istraživač na projektu Ministarstva znanosti i tehnologije RH te dijelom i MUP RH pod nazivom: "Interventni kineziološki program policijskih djelatnika" (projekt pod vodstvom prof. dr. sc. Davorina-Josipa Rubeše), a koji se odnosi na primjenu informatičkih i kineziološko-analitičkih metoda u strukturiranju i "pilot" provedbi interventnog kineziološkog programa za policijske djelatnike. 3. Od 1998. do 2001. godine sudjeluje kao suradnik istraživač na projektu Ministarstva znanosti i tehnologije RH broj 2-09-366 pod nazivom: "Razvoj i implementacija informacijskih znanosti u pomorskoj brodogradnji Republike Hrvatske" (nositelj projekta: prof. dr. sc. Slavko Šimundić), a koji se odnosi na primjenu znanstveno utemeljenih metoda (metoda operacijskih istraživanja, analitičkih i informatičkih) u razvoju i implementaciji informacijskih znanosti u pomorskoj brodogradnji RH. Povodom uspješno provedene prve dionice projekta dana 9. lipnja 1998. godine u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti on je održao pozvano predavanje na temu "Temelji strukture inteligentnih informacijskih sustava primjenjivih u pomorstvu - s osvrtom na moguće aplikacije kod primjene polimernih materijala", a u sklopu glavne teme: "Primjena polimernih materijala u pomorstvu" prof. dr. sc. Z. Hella (istraživača na istom projektu), a u organizaciji Znanstvenog vijeća za pomorstvo i u suradnji sa Sekcijom za petrokemiju i Sekcijom za makromolekule Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa. 4. Od 2001. do kraja 2003. godine sudjeluje kao suradnik istraživač na projektu Ministarstva znanosti i tehnologije RH broj 2-09-366 (broj 128024 u Policijskoj akademiji) pod nazivom: "Razvoj i implementacija informacijskih znanosti u pomorskoj brodogradnji Republike Hrvatske" (nositelj projekta: prof. dr. sc. Slavko Šimundić), a koji se odnosi na primjenu znanstveno utemeljenih metoda (metoda operacijskih istraživanja, analitičkih i informatičkih) u razvoju i implementaciji informacijskih znanosti u pomorskoj brodogradnji RH. 5. Od 2001. do 2003. sudjeluje kao suradnik istraživač iz druge ustanove na projektu Fakulteta organizacije i informatike i Ministarstva znanosti i tehnologije RH pod nazivom: "Inteligentni sustavi za potporu odlučivanju" (br. 016001, ugovorenom temeljem javnog poziva od 28.05.1997. godine, glavni istraživač: prof. dr. sc. Božidar Kliček, ustanova: Fakultet organizacije i informatike), a koji je za cilj imao istražiti, razviti i primijeniti napredne metodologije i tehnologije, te prenijeti i prilagoditi iskustva iz razvijenih zemalja, za poboljšanje strateških, taktičkih i operativnih odluka u RH. Naglasak je bio na unaprjeđenju hrvatske Nacionalne informacijske infrastrukture (NII), uporabom inteligentnih sustava, analitičkih metoda i metoda za potporu odlučivanju, računalnih komunikacija na nacionalnoj razini (CARNet), kao i multimedijskih sustava. Svrha projekta je bila ovladavanje i razvoj suvremenih metodologija i tehnologija za upravljanje složenim sustavima u svrhu njihove prilagodbe u RH, sukladno nacionalnim potrebama i uvjetima. Unaprjeđivanje metodologije i tehnologije upravljanja i odlučivanja bio je preduvjet za buduće organizacijske promjene, diseminaciju potrebnog znanja, poboljšanje kompetencije i razumijevanja stručnjaka. 6. Od 2002. do 2005. godine sudjeluje kao suradnik istraživač na projektu Ministarstva znanosti i tehnologije RH broj ugovora 354-13-0311-2000 (broj 130737 u PA) pod nazivom: "Provedbena analiza modela osiguranja autentičnosti i trajnosti elektroničkih dokumenata" (nositelj projekta: prof. dr. sc. Miroslav Kržak), a koji se odnosi na primjenu informatičkih i znanstveno utemeljenih analitičkih metoda u provedbenoj analizi modela osiguranja autentičnosti i trajnosti elektroničkih dokumenata. Također bio je voditelj jednog (1) nacionalnog znanstveno-istraživačkog projekta, a sudjelovao je u četiri (4) međunarodna znanstveno-istraživačka projekta i jednom (1) domaćem znanstveno-istraživačkom projektu, redom: 1. Bio je znanstveni suradnik istraživač (od 2006. do 2009. godine) na međunarodnom (europskom) znanstveno-istraživačkom projektu TEMPUS III JEP_40109_2005 pod nazivom "Learning for Europe", a čiji su koordinatori Sveučilište u Zagrebu (Učiteljski fakultet) i Sveučilište u Münsteru (Njemačka). 2. Bio je znanstveni suradnik istraživač (od 2009. do 2012. godine) na međunarodnom (europskom) znanstveno-istraživačkom projektu TEMPUS IV JP_159048_2009 pod nazivom "Modernising Teacher Education in a European Perspective", a čiji su koordinatori Sveučilište u Zagrebu (Učiteljski fakultet) i Sveučilište u Münsteru (Njemačka). 3. Bio je stručni suradnik i znanstveni suradnik istraživač u okviru "Erasmus Mundus Basileus II" natječajem dobijene nagrade: "staff mobility grant" in the framework of the "Basileus II" project at the University of Shkodra from 16 June 2010 until 14 July 2010. 4. Bio je (od 2007. do 2014.) glavni istraživač i voditelj znanstveno-istraživačkog projekta financiranog od MZOiS RH pod br. 227-2271694-1699 i nazivom: "Analitički model praćenja novih obrazovnih tehnologija u cjeloživotnom učenju" na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 5. Bio je znanstveni suradnik istraživač (od 2013. do 2014. godine) na domaćem znanstveno-istraživačkom projektu (koji je dobio kratkoročnu financijsku potporu istraživanja Sveučilišta u Zagrebu) glavnog istraživača prof.dr.sc. Siniše Fajta (FER-Zagreb) sa temom istraživanja: "Vrednovanje kvalitete multimedijskih edukacijskih prostora i sustava". 6. Trenutno je znanstveni suradnik istraživač (od 17.11.2015. do 31.08.2018. godine) na međunarodnom znanstveno-istraživačkom EU projektu (kojeg je nositelj Sveučilište Sjever) „Širenje pristupa Europske Unije pri pružanju usluge osiguranja kvalitete visokog obrazovanja zemljama partnerima primjenom osiguranja kvalitete” u okviru Erasmus+ programa, podprograma Jean Monnet. Isti projekt financira izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu Erasmus+: Savezi za visoko obrazovanje – znanje, Bolonjska potpora, Jean MONNET. Temelj je odluka br. 2015 – 3091 / 001 – 001, a broj projekta je: 565454-EPP-1-2015-1-HR-EPPJMO-NETWORK. Bio je do danas (početak 2016) uspješan mentor/komentor za devet (9) doktorskih radova. Sudjelovao je na oko sedamdest (70) inozemnih i domaćih znanstvenih skupova i kolokvija (većinom međunarodnih). Do 2016.g. je objavio ukupno 15 monografija (knjiga) od kojih je jedna (1) objavljena u tiskanom i u on-line izdanju, dvije (2) su prvo i drugo dopunjeno i izmijenjeno idanje, a od toga su 2 sveučilišna udžbenika. Ukupno je objavio 5 poglavlja u međunarodnim znanstvenim monografijama (knjigama) i 1 poglavlje u domaćoj monografiji (knjizi), te ukupno preko 100 znanstvenih radova (do izbora u red.prof.u tr.zv. imao je: 51 a1 i 50 a2) i 63 stručna rada (bez 14 knjiga). Već početkom 2014. godine radovi su mu zastupljeni i citirani u relevantnim bazama podataka (npr. [temeljem potvrde NSK-ZG] Zastupljenost radova u bazama podataka: Web of Science® Social Sciences Citation Index (SSCI) -1955-present: 5; SCOPUS: 8; EconLit with Full Text: 5; Inspec: 10; Citiranost radova u bazama podataka: Ukupan br. citata u Web of Science® (Cited Reference Search): 5; Ukupan br. citata u Scopus-u: 43; Ukupan br. citata u Google znalac: 56.). Sada je to daleko veći broj. Njegov znanstveni rad je bio izuzetno plodan i danas traje gotovo nesmanjenim intezitetom. Vladimir ŠIMOVIĆ počeo je svoju predavačku karijeru kao nastavnik općih informatičkih i stručnih kolegija na Katedri za informatiku AŠC u Zadru od 1983. i do 1991. kao koordinator za sve informatičke kolegije. Tijekom domovinskog rata, radio je na poslovima automatske obrade podataka i na informatičkom obrazovanju odraslih, u PU Zadar. Nakon toga je radio na Katedri za informatiku sa statistikom na VPŠ u Zagrebu, prvo kao predavač (od 1. listopada 1993.) na jednom (1) kolegiju "Statistika i informatika u unutarnjim poslovima" (programi "kriminalist" i "diplomirani kriminalist"), pa kao viši predavač (od 15. travnja 1997.) i kao docent (od 27. lipnja 2001. do 2002.) na diplomskom sveučilišnom (znanstvenom) studiju, gdje predaje i postaje nositelj još šest (6) kolegija: "Uvod u statistiku i informatiku", "Informacijski sustavi MUP-a RH", "Funkcijska informatika I", "Informacijski sustavi", "Funkcijska informatika II", te "Kriminalistička informatika". Do 2009. održao je preko dvije tisuće (2000) norma sati nastave na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Visokoj školi za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Krčelić", s pravom javnosti, u Zaprešiću, te dr. Nastojao je razvijati i metodički unaprijediti nastavni proces primarno na području informacijskih i komunikacijskih znanosti, a u domeni primjene informacijskih sustava i temeljnih informatičkih predmeta u učiteljstvu, odgojiteljstvu i poslovanju. Od 2009. do danas održao je ukupno sedamsto (700) norma sati nastave na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predavajući na četiri (4) kolegija: "Osnove informatike", "Uvod u baze podataka", "Informacijski sustavi" i "Programiranje". Do zadnjeg izbora na sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim učiteljskim studijima bio je nositelj i predavač na ukupno sedam (7) kolegija (u Zagrebu, Petrinji i Čakovcu): "Osnove informatike", "Uvod u baze podataka", "Informacijski sustavi", "Strukture podataka i algoritmi", "Programiranje", "Funkcionalna informatika" i "Inteligentni sustavi u obrazovanju". Na Sveučilištu u Münsteru (Njemačka) bio je nositelj i predavač (od zadnjeg izbora) na jednom (1) kolegiju "Novi mediji i međunarodno obrazovno tržište" i održao je ukupno šezdeset (60) norma sati nastave i trideset (30) norma sati e-učenja. Nastava se izvodila u sklopu jednogodišnjeg međunarodnog diplomskog studija "Menadžment i savjetovanje za europsko obrazovanje" (nositelji zajedničkog međunarodnog studija su Westfälische Wilhelms Universität Münster, Institut za odgojne znanosti i Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet), a tijekom triju akademskih godina 2008./2009., 2010./2011. i 2012./2013. Na Fakultetu prirodno-matematičkih i odgojnih znanosti (FPMOZ) Sveučilišta u Mostaru (BiH) održao je (od 2011. do danas) ukupno sto dvadeset (120) norma sati nastave, na specijalističkim i sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijima, gdje je bio nositelj i predavač na tri (3) kolegija "Informacijski sustavi (uporaba IKT i GIS-a) u turizmu", "Upravljanje znanjem" i "Novi mediji u odgoju i obrazovanju. Na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u Puli, na Integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju, (akademske godine 2011./2012.) bio je nositelj i predavač na tri (3) kolegija "Informacijski sustavi", "Metodologija istraživanja u odgoju I" i "Metodologija istraživanja u odgoju II" i održao ukupno dvjesto trideset i dva i pol (232,5) norma sata nastave. Na Sveučilištu Sjever u Koprivnici i Varaždinu (prije Medijskom sveučilištu), na specijalističkim i sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijima održao je ukupno sto i šesnaest (116) norma sati nastave (od 2012. do 2015.) kao nositelj i predavač na tri (3) kolegija: "Odnosi s javnostima i internet", "Informatika" i "Poslovni informacijski sustavi". Na Veleučilištu u Karlovcu, na specijalističkom diplomskom studiju "Poslovno upravljanje" bio je nositelj i predavač na jednom (1) kolegiju "Upravljanje projektima" (do zadnjeg izbora) i održao ukupno sto devedeset i dva (192) norma sata nastave. Nakon prethodnog izbora (od 2009.) održao je ukupno dvije tisuće sto i dvadeset (2120) norma sati nastave na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Krčelić", s pravom javnosti, u Zaprešiću. Na stručnim preddiplomskim studijima poslovanja i upravljanja; menadžmenta u kulturi, menadžmenta uredskog poslovanja (od 2001. godine) bio je nositelj i predavač na dva (2) kolegija: "Osnove informatike" i "Informacijski sustavi", a do zadnjeg izbora i na kolegiju "Informacijski sustavi ureda". Do prethodnog izbora u zvanje na specijalističkom diplomskom studiju projektnog menadžmenta bio je nositelj i predavač na kolegiju "Informacijska potpora projektnom menadžmentu". Na Visokom učilištu Effectus - Visokoj školi za financije i pravo, Zagreb, bio je (od 2010. godine) nositelj i predavač na jednom (1) kolegiju "Osnove informatike" (do zadnjeg izbora) i održao je ukupno dvjesto četrdeset (240) norma sati nastave. Njegova poslijediplomska nastavna djelatnost bila je vrlo aktivna. Od 1997. do 2002. godine na stručnom poslijeplomskom studiju "Nasilnički kriminalitet" VPŠ u Zagrebu bio je izvoditelj vježbi na tri (3) kolegija: "Statistika", "Informatika" i "Funkcijska informatika" (nositelj kolegija je prvo bio prof. dr. sc. Slavko Šimundić, a on od 2001.). Njegovi udžbenici "Policija i informatika" (1998.) te "Uvod u kriminalističku analitiku: s praktikumom" (2002.) su postali obvezna nastavna literatura (za kolegije: "Informatika" i "Funkcijska (kriminalistička) informatika") za studente stručnog poslijeplomskog studija. Na poslijediplomskom doktorskom studiju informacijskih znanosti Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu bio je nositelj i predavač na dva (2) kolegija „Informacijska potpora projektnom menadžmentu" i "Upravljanje neusklađenostima u projektnom menadžmentu" (od 2003. do danas). Na poslijediplomskom doktorskom studiju "Odgoj i obrazovanje" na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, a u okviru modula „Informatika u obrazovanju“ bio je nositelj i predavač na kolegijima „Informacijska potpora projektima u školi" i „Projektna nastava u školi" (od 2012. do danas). Na poslijediplomskom doktorskom studiju "Rani odgoj i obvezno obrazovanje" na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a u okviru modula „Informatika u odgoju i obrazovanju“ bio je voditelj istoimenog modula te nositelj i predavač na dva (2) kolegija „Informacijski sustavi u ranom odgoju i obrazovanju" i „Informacijska potpora projektima u školi" (od 2008.). Njegovi udžbenici: "Statistika u informacijskom društvu - za nematematičare" (2008.), "Osnove informatike - uvod" (2010.) i "Uvod u informacijske sustave - 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje" (2010.) koriste se kao obvezna literatura za kolegije: "Uvod u statistiku", "Osnove informatike", "Informacijski sustavi" i „Informacijski sustavi u ranom odgoju i obrazovanju" te dr., a koji se predaju na sveučilišnom (znanstvenom) integriranom preddiplomskom i diplomskom učiteljskom studiju te poslijediplomskom doktorskom studiju na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao i na drugim srodnim fakultetima i visokim školama društvene i humanističke orijentacije. Od 1993. godine do danas on je predavao ukupno trideset i četiri (34) kolegija na stručnim, specijalističkim i sveučilišnim, preddiplomskim i diplomskim studijima, na visokim školama i fakultetima u Zagrebu, Petrinji, Čakovcu, Koprivnici, Varaždinu, Puli, Karlovcu, Zaprešiću, Münsteru (Njemačka) i Mostaru (BiH). Od 1997. godine do danas je neprekidno predavao ukupno četiri (4) kolegija na različitim poslijeplomskim studijima u Zagrebu. U domeni izrade nastavnih programa Vladimir ŠIMOVIĆ: - Suautor je i suosnivač prijedloga specijalističkog cjeloživotnog sveučilišnog programa redovne nastave „Pedagogija zajedništva i Agazzi metoda” - Sa katoličkom udrugom ‘Fokolari’ i Institutom ‘Sophia’ iz Italije te prof.dr. Michele De Beni - predstojnikom Odjela pedagogije u Veroni; pred. Anna Lisa Gasparini, u suradnji sa Učiteljskim fakultetom u Zagrebu, 2009. i 2010. godine", gdje su objavljena trojezična (talijanski, hrvatski i engleski jezik) izdanja knjiga: (a) Pedagogija zajedništva i Agazzi metoda / De Beni, Michele; Šimović, Vladimir; Gasparini, Anna Lisa (ur.). Zagreb : Učiteljski fakultet, Zagreb, 2013 (monografija - talijanski, hrvatski i engleski jezik) (b) Šimović, Vladimir. E-obrazovanje, E-learning, Educazione e processi E- learning // Pedagogija zajedništva i Agazzi metoda / De Beni, Michele ; Šimović, Vladimir ; Gasparini, Anna Lisa (ur.). Zagreb : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013. Str. 30-37. (talijanski, hrvatski i engleski jezik) - Suautor je "Prijedloga pojačanog petogodišnjeg sveučilišnog programa redovne nastave informatike za Učiteljski fakultet u Zagrebu, 2005., 2006., 2007. i 2008. godine". - Samostalni je autor "Prijedloga pojačanog trogodišnjeg stručnog programa nastave informatike Učiteljski fakultet u Zagrebu, 2005., 2006., 2007. i 2008. godine". - Samostalni je autor "Prijedloga pojačanog četverogodišnjeg programa redovne nastave informatike za Učiteljsku akademiju, 2002., 2003., 2004. i 2005. godine". - Samostalni je autor "Prijedloga pojačanog dvogodišnjeg programa izvanredne nastave informatike za Učiteljsku akademiju, 2004. i 2005. godine". - Suautor je (u radnoj grupi: M. Jurina, Šimović, Vladimir, M. Dumančić) "Prijedloga trogodišnjeg programa nastave kolegija informatike na stručnom dodiplomskom studiju u Zaprešiću, na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Krčelić", s pravom javnosti, 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007. i 2008. godine", te na stručnom diplomskom studiju u Zaprešiću, 2005., 2006., 2007. i 2008. godine". - Samostalno je izradio i uveo kompletan modul „Informatika u odgoju i obrazovanju“ u program poslijediplomskog doktorskog studija "Rani odgoj i obvezno obrazovanje" na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te je samostalno napisao nove programe za šest (6) kolegija na istom modulu. - Napisao je programe za dva (2) kolegija na poslijediplomskom doktorskom studiju Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. - Samostalno je izradio i uveo četiri (4) nova predmeta na preddiplomskim i na diplomskim studijima Fakulteta i Visokih škola u Zagrebu, Koprivnici i Varaždinu, gdje je unaprijedio predavanja i izvođenje seminara i vježbi za četiri (4) kolegija "Osnove informatike", "Informacijski sustavi", "Uvod u baze podataka" i "Upravljanje projektima" ustrojbom većeg broja zadataka i objavljivanjem više monografija, priručnika i dvaju sveučilišnih udžbenika. Bio je mentor/komentor u izradi ukupno dvjesto četrdeset i četiri (244) diplomska i završna rada te devet (9) doktorskih radova. Njegovi udžbenici i (znanstvene) monografije "Policija i informatika" (1998.), "Uvod u kriminalističku analitiku: s praktikumom" (2002.), "Statistika u informacijskom društvu - za nematematičare" (2008.), "Osnove informatike - uvod" (2010.), "Uvod u informacijske sustave - 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje" (2010.), "Projektni menadžment i informacijska potpora" (2011.), "Uvod u baze podataka" (2012.), "Slobodan softver u obrazovanju" (2013.), te sveučilišni udžbenici "Suvremeni informacijski sustavi" (2013.) i "Smisao RPG sustava virtualnog igranja uloga" (2013.) postali su obvezna nastavna literatura za studente više poslijediplomskih, diplomskih i preddiplomskih studija u Zagrebu, Petrinji, Čakovcu, Koprivnici, Varaždinu, Puli, Karlovcu, Zaprešiću, Münsteru (Njemačka), Mostaru i Sarajevu(BiH) te dr. Koriste se na poslijediplomskom doktorskom studiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, poslijediplomskom doktorskom studiju Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu i na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao i na preddiplomskim i diplomskim studijima drugih srodnih fakulteta i visokih škola primarno društvene i humanističke orijentacije te tehničke i prirodne orijentacije. Objavom serije knjiga i skripata s tematikom iz: osnova informatike, uvoda u informacijeke sustave i baze podataka, zaštite elektroničkih informacija, primjene metodičko-didaktičkih pravila (temeljem priručnika) za poučavanje programiranja (u C i C++ programskim jezicima prema Addie modelu, uz multimedijski pristup i praktične primjere) i primjene slobodnog softvera (i novih medija) u obrazovanju, a koje su se temeljile na najsuvremenijem razvoju IKT i programiranja, Vladimir ŠIMOVIĆ znatno je unaprijedio pristup učenju suvremenih programskih jezika i alata, afirmirao je informacijske znanosti kao strukovnu i znanstvenu disciplinu te je u velikoj mjeri povisio i stupanj informatičke pismenosti. Na mnogim fakultetima, visokim i srednjim školama u Hrvatskoj, te su knjige već prije par godina postale i osnovna literatura. Vladimir ŠIMOVIĆ je bio jedan od utemeljitelja uvođenja nastave informatike ne samo na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nego i na Visokoj policijskoj školi (VPŠ) u Zagrebu na diplomskom sveučilišnom studiju kriminalistike, te na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Krčelič", s pravom javnosti, u Zaprešiću. Autor je gotovo cjelokupnog programa studija "modula informatike" na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (od 2003.), a bio je suautor nastavnog plana i programa i predavač na više od pet nastavnih predmeta. Uveo je niz informatičkih kolegija u dodiplomsku i poslijediplomsku nastavu, i afirmirao informacijske sustave i upravljanje projektima (kroz predmete koje izvodi Katedra za informacijske znanosti na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i dr.) kao stožernu granu studija odgojnih znanosti u modulu informatike, koja svoje mjesto ima u integriranom dodiplomskom (preddiplomskom) i diplomskom studiju, te poslijediplomskom znanstvenom, doktorskom studiju odgojnih znanosti. U radu sa studentima postizao je iznadprosječne rezultate, posebice zbog njegovog nastojanja da se primjeni široki spektar znanja, sposobnosti i komunikacije te predavačkog umijeća. Iz svega navedenoga može se zaključiti da mu je nastavni rad bio izuzetno uspješan. Vođenje disertacija, magistarskih i diplomskih radova 1. Ivor, Milošević. Modeliranje implementacije i održivoga razvoja centralizirane i modularne računalne infrastrukture u sveučilišnom okruženju / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 10.3. 2016., 223 str. Voditelj: Šimović, Vladimir 2. Varga, Matija. Unaprjeđenje upravljanja informacijskim sustavima u javnom sektoru / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 15.12. 2014., 387 str. Voditelj: Šimović, Vladimir 3. Šiber-Makar, Katarina. Informacijsko-analitički modeli upravljanja znanjem u suvremenim gospodarskim tvrtkama i konkurentska prednost / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 11.9. 2012, 218 str. Voditelj: Šimović, Vladimir ; 4. Morović, Vinko. Razvoj informacijsko-analitičkoga modela suvremene turističke ponude grada / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 07.10. 2012, 234 str. Voditelj: Šimović, Vladimir ; 5. Oreški, Predrag. Utjecaj slobodnoga softvera otvorenog izvornoga koda na izvođenje nastave informatike u osnovnom obrazovanju u RH / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 03.04. 2011., 163 str. Voditelj: Šimović, Vladimir. 6. Dumančić, Mario. Razvoj analitičkog modela cjeloživotnog obrazovanja / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 07.10. 2008, 291 str. Voditelj: Šimović, Vladimir ; Jurić, Vladimir 7. Maletić, Franjo. Informacijsko modeliranje razvoja novinske industrije u digitalnoj eri / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 15.10. 2008., 428 str. Voditelj: Boras, Damir ; Šimović, Vladimir 8. Ogrizek, Ivana. Razvoj informacijsko-analitičkog modela za vrednovanje vizualnih informacija u elektroničkim edukacijskim sustavima / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 18.03.2008. 2008., 245 str. Voditelj: prof.dr.sc. Vladimir Šimović 9. Zovko, Vatroslav. Razvoj informacijsko-analitičkog modela korištenja sustavnog pristupa u projektnom menadžmentu / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet Zagreb, 15.06. 2008, 203 str. Voditelj: Šimović, Vladimir.

Kompetencije

Kompetencije: znanstveni savjetnik, redoviti profesor doktor u trajnom zvanju (Društvene znanosti / Informacijske i komunikacijske znanosti - Grana: Informacijski sustavi i informatologija - izgradnja i menadžment informacijskih i komunikacijskih sustava - upravljanje projektima i informacijska potpora upravljanju znanjem - kriminalistička informatika i informatička analitika - znanstveno utemeljena analitika i operacijska istraživanja (vidjeti: https://www.unin.hr/profili/profil/simovic-vladimir)) , Dr.H.C. - Doktor Honoris Causa (Počasni doktor u svezi posebnih akademskih postignuća u domenama informacijskih aspekata financijskog modeliranja, ekonomike, primjerenog vodstva u obrazovanju i primjerenom služenju čovječanstvu), viši stručni ekspert APCEO (Azijsko Pacifičke CEO asocijacije), prorektor za znanstveno-umjetnički rad i međunarodnu suradnju, dekan, pročelnik odjela i katedre, jezici: engleski, talijanski, njemački, indonezijski, vještak za monodaktiloskopiju i promet.

Životopis

Kratki životopis: Dr.sc. Vojo Višekruna rođen 12.6.1949. godine u Otonu R.Hrvatska. Osnovnu školu završio u Mostaru, kao i srednju tehničku školu strojarske struke. Diplomirao na Strojarskom fakultetu u Mostaru 23.1.1973. godine. Zvanje magistra znanosti stekao 20.12.1978. godine obranivši magistarski rad na fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Doktorat znanosti stekao obranom doktorske disertacije 23.4.1983. godine na Strojarskom fakultetu u Mostaru. Prvo zaposlenje-tvornica termorashladnih i klima uređaja „SOKO“ Mostar u zvanju Samostalni tehnolog konstruktor. Na Strojarskom fakultetu počeo s radom 1.12.1975. godine kao asistent na predmetu Tehnološki procesi. U zvanje redovitog profesora biran 1990. godine na predmete: Projektiranje proizvodnih i tehnoloških sustava i Tehnološki procesi. Na iste kolegije izabran u zvanje redovitog profesora u trajno zvanje 2002. godine. Objavio preko 100 radova, Zbirku zadataka i tri udžbenika iz područja projektiranja proizvodnih tehnoloških sustava. Kao odgovorni istraživač realizirao 4 znanstveno istraživačka projekta rađena u suradnji s „SIZ-om znanosti BiH“. Vodio i sudjelovao u preko 20 istraživačko razvojnih projekata za potrebe proizvodnih sustava. U periodu od 2000 godine aktivno sudjelovao i bio koordinator 7 TEMPUS projekata. U nastavi predavao dosta kolegija iz svog područja, a pokretanjem studija računarstva vodio je kolegije iz područja umjetne inteligencije, odnosno inteligentnih sustava. Mentor jednog doktoranda, 8 magistara znanosti i preko 300 diplomski i 30 završnih radova. Član povjerenstava za izradu i obaranu doktorskih radova-12 kandidata i magistarskih radova – 22 kandidata. Recenzent znanstvenih i stručnih radova, udžbenika, zbirki zadataka i projekata. U periodu od 1983.-1987. godine obavljao funkciju dekana Strojarskog fakulteta u Mostaru, 1993.-1994. funkciju prodekana Strojarskog fakulteta u Mostaru, 1995. -1999. ravnatelj Instituta za strojarstvo Sveučilišta u Mostaru. U periodu od 200. – 2007. obavljao funkciju prorektora za nastavu i studente Sveučilišta u Mostaru, a od 2007. – funkciju pomoćnika rektora za nastavu i studente Sveučilišta u Mostaru. Sudjelovao u procesu akreditacije kao predsjednik povjerenstva za akreditaciju Sveučilišta Istočno Sarajevo 2013. Godine. Uposlen na Fakultetu strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru. Oženjen je i ima troje djece.

Životopis

Dr. sc. Zoran Primorac (Bezdan, Sombor 1956.) osnovnu školu završio u Bezdanu, a Gimnaziju u Širokom Brijegu. Na Pedagoškoj akademiji u Mostaru, Odsjek za matematiku i fiziku diplomirao je 1978. godine, a zatim na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Odsjek za fiziku, Sveučilište u Sarajevu, diplomirao je 1982. Nakon diplomiranja radi u mnogim školama i u međuvremenu pohađa poslijediplomski studij ''Povijest i filozofija znanosti'' pri Prirodoslovno-matematičkom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je obranio magistarski rad 1988. Prijavljuje 1989. godine doktorsku radnju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu u suradnji s Institutom za fiziku. Događaji na prostorima bivše Jugoslavije doveli su do toga da napušta obranu doktorske radnje u Beogradu i prijavljuje ga na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Doktorat je obranio 1999.Na Pedagoškom fakultetu, Sveučilišta u Mostaru uposlen je u stalni radni odnos kao asistent od 1996. godine gdje obavlja nastavne aktivnosti na Odjelu matematike i fizike. Izabran je u zvanje docenta 2000. godine na kolegijima „Povijest fizike“, „Filozofija fizike“ i „Filozofija nanosti“. Iste godine imenovan je Pročelnikom Odjela za matematiku i fiziku. Reizabran je 2002. godine u zvanje docenta na prije navedene kolegije. Od 2004. godine obnaša dužnost Prodekana za nastavu na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.2005. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za predmete Povijest fizike, Filozofija fizike i Filozofija znanosti. Od 2006.-2013. godine, poslije podjele Pedagoškog fakulteta, obnaša dužnost dekana Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Sveučilišta u Mostaru. 2009. godine izabran u zvanje redovitog profesora na prethodno navedenim kolegijima. Od 2013. Godine obnaša dužnost ravnatelja Instituta za turizam i okoliš, Sveučilišta u Mostaru. Objavio je niz knjiga, udžbenika i recentnih znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu, te sudjelovao u velikom broj međunarodnih stručnih i znanstvenih projekata.

Životopis

Anita Matković rođena je 26. srpnja 1966. godine u Velikoj Gorici (Republika Hrvatska). Osnovnu i srednju školu je završila u Splitu. Diplomirala je 1990. godine na Fakultetu prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, stekavši time zvanje profesorice matematike i informatike. Magistrirala je 1996. godine na Matematičkom odjelu Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i time stekla akademski stupanj magistrice znanosti iz znanstvenog područja Prirodnih znanosti polja Matematike. Doktorsku disertaciju obranila je 2. listopada 2006. godine na Matematičkom odjelu Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i time stekla akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenog područja Prirodnih znanosti polja Matematike. 2007. godine je izabrana u znanstveno-nastavno zvanje docentice, a 2011. godine u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice iz znanstvenog područja Prirodne znanosti polja Matematika grane Matematička analiza. Od 1990. do 2005. godine je bila zaposlena na Prirodoslovno matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu, a od 2006. godine je zaposlena na Fakultetu elektrotehnike, strojarsva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. Članica je Hrvatskog matematičkog društva i Seminara za nejednakosti i primjene, te suradnica na projektu HRZZ „Inequalities and Applications (5435)“ od 2014. godine.

Životopis

Ljiljanka Kvesić rođena u Donjim Mamićima, općina Grude. Osnovnu školu završaila u Ledincu i Grudama. Matematičku gimnaziju završila 1990. godine u Grudama sa prosjekom ocjena 5.0. Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja upisuje u Splitu (akademska 1990./91.), smjer: prof. matematike i fizike. Paralelno na Pedagoškom fakultetu u Mostaru na odsjeku matematike i fizike stekla stručnu spremu šestog (VI/1) stupnja i stručni naziv nastavnik matematike i fizike. Nakon završenog studija stječe zvanje profesor matematike i fizike. Poslijediplomski studij upisuje 2004. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Magistrirala na temi „Matematički pristup neživotnom osiguranju". Doktorski studij upisuje 2007. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.Doktorsku disertaciju obranila dana 07. siječnja 2011. godine na temu „Modeli kreditnih rizika za predviđanje statusa neispunjavanja obveza“, pod vodstvom mentorice prof. dr. sc. Nataše Šarlije.  Od 1995. godine uposlena u Srednjoj strukovnoj školi u Širokom Brijegu, kao profesor matematike, gdje radi do 30. rujna 2007. godine. Od 1. listopada 2007. godine uposlena na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru. Kao vanjski suradnik od 2007. godine radi na Agronomskom i prehrambeno–tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, na kolegijima Matematika I, Matematika II, Primijenjena matematika, a od 2011. godine i na Fakultetu zdravstvenih studija na kolegiju Osnove matematike.14. srpnja 2011. godine izabrana u znanstveno-nastavno zvanje docent na kolegije „ Statistika“ i „Optimizacija“.4. listopada 2016. godine izabrana u znanstveno-nastavno zvanje izvanredni profesore, područje prirodne znanosti, polje matematika, grana primijenjena matematika i matematičko modeliranje, kolegiji „ Statistika“ i „Optimizacija“.Dobitnica posebnog priznanja o završnom obrazovanju „Ognjen Prica“ u znak priznanja za postignut odličan uspjeh iz svih predmeta i primjereno vladanje tijekom obrazovanja. Dobitnica prve nagrade 2007. godine za objavljen znanstveni rad „Metode u kvantifikaciji rizika“ na Prvoj internacionalnoj konferenciji u Zadru. 2016. godine dobitnica priznanja za nastavno- stručni rad, nastavni rad i za osobit doprinos promociji Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru. Recenzent udžbenika i radnih bilježnica za matematiku za devetogodišnje osnovno obrazovanje na hrvatskom jeziku. Autorica udžbenika  "Matematika" za prirodoslovne i tehnološke fakultete i "Matematika 1" udžbenik s riješenim zadatcima, te suautorica udžbenika "Matematika 7" i "Matematika 9" za devetogodišnje osnovno obrazovanje. Članica je Udruge matematičara " Ruđer Bošković" Mostar. Od 2012. godine obavlja dužnost pročelnice Studija razredne nastave. Od 2012. godine obavlja funkciju stručnog savjetnika iz predmeta Matematika za Osnovne i Srednje škole.Objavila je više znanstvenih i stručnih radova.

Životopis

Slavica Brkić rođena Ereš Mjesto, država, datum rođenja: Dobrič, Široki Brijeg, BiH, 10.kolovoz 1960. • Kretanja u službi:  Od 1984. do 1986. godine privremeno se zapošljava u srednjoj školi na Širokom Brijegu i RMK školi u Zenici.  Godine 1986. zapošljava se u Centru za istraživanje i razvoj (CIR) radne organizacije „ZRAK“ u Sarajevu na zadacima razvoja i konstrukcije manje i srednje složenih optičkih uređaja. Godine 1992. zbog ratnih zbivanja rad prestaje.  1996. godine nakon rođenja dvoje djece zapošljava se u Srednjoj elektrotehničkoj školi „Ruđer Bošković“ u Mostaru.  2001. godine zapošljava se kao vanjski suradnik Pedagoškog fakulteta na Sveučilištu u Mostaru u zvanju asistenta.  2006. godine zasniva radni odnos na FPMOZ-u na Sveučilištu u Mostaru.  2006. godine angažirana je od strane Zavoda za školstvo u Mostaru na različitim privremenim zadacima.  2007. godine angažira se kao vanjski suradnik na FZS i APTF Sveučilišta u Mostaru.

Životopis

Rođen 5. travnja 1963. god. u Š. Brijegu. 1969-1977. – Osnovna škola Ivo Lola Ribar Široki Brijeg. 1977.- 1981. Gimnazija Ivan Goran Kovačić Široki Brijeg. 1981.-1987. Mašinski Fakultet Univerziteta Džemal Bijedić Mostar. 2002.-2006. Poslijediplomski studij Fakulteta informacijskih tehnologija u Mostaru. 2006.- Obranjen magistarski rad pod nazivom „Sistematizacija kriterija za vrednovanje dizajna korisničkog sučelja za interaktivno učenje“, pod mentorstvom prof. dr. sc. Dragice Radosav (Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin“, Zrenjanin, Univerzitet u Novom Sadu). 2007.-2009. Izrada disertacije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru 2009.- Obranjena disertacija pod naslovom „Unaprjeđenje nastave informatike strategijom interaktivnog učenja u mrežnom okružju“ pod mentorstvom prof. dr. sc. Dragice Radosav.

Životopis

Obrazovanje: 2006 - 2010; Sveučilište u Zagrebu; Fakultet elektrotehnike i računarstva; Zagreb; Republika Hrvatska; (doktorski studij) 2002 - 2005; Sveučilište u Zagrebu; Fakultet elektrotehnike i računarstva; Zagreb; Republika Hrvatska; (poslijediplomski studij) 1993 - 2001; Sveučilište u Splitu; Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja; Split; Republika Hrvatska; (dodiplomski studij) 1989 – 1993; Matematičko-informatički obrazovni centar; Split; Republika Hrvatska 1981 – 1989; Osnovna škola; Split; Republika Hrvatska Zvanja: 03.03.2010.; "Doktor tehničkih znanosti"; Sveučilište u Zagrebu; Fakultet elektrotehnike i računarstva 05.11.2005.; "Magistar tehničkih znanosti"; Sveučilište u Zagrebu; Fakultet elektrotehnike i računarstva 08.02.2001.; "Profesor matematike i informatike"; Sveučilište u Splitu; Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Disertacije: dr. rad: "Model inteligentnog tutorskog sustava zasnovan na obradi kontroliranog jezika nad ontologijom" mr. rad: "Model vrednovanja znanja u inteligentnim sustavima e-učenja" dipl. rad: " Pristup projektiranju računalom poduprtih inteligentnih tutorskih sustava" Članstva: CROSS (Hrvatsko društvo za sustave) član Radna iskustva: 01.08.2001. Znanstveni novak; Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 01.01.2013. Docent; Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet; Područje rada: Primjena računala u nastavi, Inteligentni tutorski sustavi, Ekspertni sustavi, Programsko inženjerstvo, Obrada prirodnog jezika;

Životopis

Ivana Zubac (r. Milinković Rosić) rođena je u Mostaru, Bosna i Hercegovina. Završila je Pedagošku akademiju a zatim i Pedagoški fakultet, smjer matematika - fizika, te je neko vrijeme radila u osnovnoj i srednjoj školi. 2011. godine obranila je magistarski rad na temu Prilozi teoriji malotalasnih transformacija, pod mentorstvom akademika prof. dr. sc. Stevana Pilipovića i prof. dr. sc. Mirjane Vuković, a 2015. godine doktorski rad na temu Strukturni i enumerativni aspekti maksimalnih sparivanja u grafovima, pod mentorstvom prof. dr. sc. Tomislava Došlića.

Životopis

Sveučilišno obrazovanjetravanj 2017 | Doktor znanosti, područje tehničke znanosti, znanstveno polje računarstvo, grana umjetna inteligencija5.4.2017. godine obranjen doktorski rad na temu Model oblikovanja i isporuke znanja u inteligentnom sustavu za upravljanje učenjem na Poslijediplomskom doktorskom studiju elektrotehnike i informacijske tehnologije, FESB, Split pod mentorstvom prof.dr.sc. Slavomira Stankovasvibanj 2010 | Magistar inženjer računarstva (mag. ing. comp.)17.5.2010. obranjen magistarski rad na temu Kvaliteta usluge u VOIP sustavima na odjelu za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Dubrovniku pod mentorstvom prof.dr.sc. Vlatka Lipovcasvibanj 2007. završen dodiplomski studij na odjelu za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Dubrovniku i stečen akademski naziv inženjer računarstva (univ. bacc. ing. comp.)Izbor u zvanje i rad u nastavisrpanj 2017. – izbor u znanstveno nastavno zvanje docent na fakultetu Računarstva, Strojarstva i Elektrotehnike na područje tehničke znanosti, znanstveno polje računarstvo, grana umjetna inteligencijaoFPMOZ – nositelj kolegija: Programiranje 1, Programiranje za Internet, Programsko inženjerstvo, Metodičko informatički seminar sa praksom, Računalni praktikum 1 i 2, Informacijske i komunikacijske tehnologije u turizmu (upotreba ICT-a, GIS-a), FSRE – Fakultet Strojarstva, Računarstva i Elektrotehnike: nositelj kolegija: Razvoj web aplikacija, Programiranje u Javi, Skriptni jezici, Internet i web tehnologije Listopad 2010 – Srpanj 2017 – asistent i viši asistent na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u MostaruOstalood 2019. prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti na Sveučilištu u Mostaruod 2017. voditelj Centra i Ureda za Informacijske tehnologije Sveučilišta u Mostaru (IT Centar SUM)od 2016. do 2019. pomoćnik dekana Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti na Sveučilištu u Mostaruod 2014. do 2016. obavlja funkciju tajnika odjela Informatika i tehnika na Fakultetu prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaruod 2013. do 2017. koordinator za upravljanje i unapređenje kvalitete Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaruod 2014. do 2017. član odbora za upravljanje i unapređenje kvalitete na Sveučilištu u Mostaruod 2014. obavlja funkciju stručnog savjetnika i mentora u Hercegbosanskoj županiji za predmet Tehnička kultura.od 2015. do 2019. sudjeluje na projektu Courseware based on Natural Language Processing (AC & NL Tutor), financiran od ureda Američke mornarice (Office of Naval Research) od 1. srpnja 2015. do 1. srpnja 2018.od 2016. sudjeluje na projektu Enhancing and Advancing Basic Learning and Education in Bosnia-Herzegovina (Unapređenje osnovnog učenja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini) pod oraganizacijom USAID i Save the Children US2014. Učestvovao na Projektu - Quality in Research-517097 – Tempus – 1-2011-1-BA-TEMPUS-JPGR (QiR), Boravak u Finskoj, istraživanje u okviru doktorske disertacijeRujan – 2010 – siječanj 2013 | profesor informatikeSrednja škola dr.fra Slavka Barbarića u ČitlukuRujan 2007 – rujan 2008| tehnička računalna podrškaLibertina Dubrovnik | Iva Vojnovića 14a 20000 Dubrovnik2008 | Cisco Certified Network Associate (CCNA)Završena Cisco akademijaObajvljeni znanstveni radovi u časopisima i Izlaganje na međunarodnim konferencijamahttps://scholar.google.hr/

Životopis

Rođen sam u Mostaru 22.09.1989. godine, gdje sam završio osnovnu školu fra. Petra Bakule. Nakon toga upisujem srednju strojarsku školu Fausta Vrančića koju sam završio sa odličnim uspjehom. Nakon toga upisujem Fakultet prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti gdje sa odličnim uspjehom branim završni rad na temu „Ekspertni sustavi zasnovani na neizrazitoj logici“ pod vodstvom prof. dr. sc. Marka Rosića. Nakon završetka preddiplomskog studija upisujem diplomski studij gdje stječem titulu magistra informatike na temi „Norme za oblikovanje i isporuku nastavnih sadržaja u sustavu za upravljanje učenjem“. Akademske 2014./2015. godine upisujem posljediplomski doktorski studij na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB), Sveučilišta u Splitu.

Kompetencije

Kroz svoj znanstveni rad upoznao sam se sa raznim metodama iz područja umjetne inteligencije te njihovom primjenom u području sustava za e-učenje. Područje istraživanja je povezano sa sustavima za e-učenje te primjeni raznih statističkih i računalnih metoda u području obrade prirodnog jezika.

Životopis

Empirical evaluation of intelligent tutoring systems with ontological domain knowledge representation: A case study with online courses in higher education7. The impact of mobile devices in teaching8. Principles of Natural Language Processing and Adaptive Courseware in E-Assessments: Empirical Evaluations10.25046/aj03050113. Experimental evaluation of teaching recursion with HTML5 game14. Possible uses of cell phones in the teaching process16.  Selection of the Multimedia Applications for Learning using FAHP and TOPSIS Methods17. Edukacijska tehnologija u suvremenoj nastavi informatikeF.Nagrade i priznanja  G. HobyŠah, planinarenje, sviranje orgulja, harmonike  H. JeziciEngleski i njemački jezik, pasivno znanje u govoru i pismu

Životopis

Rođen 20. srpnja 1986. godine u Mostaru, BiH. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Mostaru. Maturirao 2005. godine u općoj gimnaziji fra Grge Martića s odličnim uspjehom. Preddiplomski studij računarstva upisao 2005. godine na Fakultetu strojarstva i računarstva, Sveučilišta u Mostaru. Akademske 2006./07. godine radi iznimnog uspjeha na studiju dobio Rektorovu nagradu. Akademske 2009./10. godine upisao diplomski studij računarstva na istom fakultetu, te diplomirao 2010. godine sa prosječnom ocjenom 4.7 . Naslov magistarskog rada je bio "Spektralna analiza audio signala". Obranom stekao akademski naziv magistar računarstva. U siječnju 2011. godine zapošljava se u Odjelu za informatičku potporu Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Sveučilišta u Mostaru te ubrzo postaje voditelj Odjela. Poslijediplomski studij elektrotehnike i informacijske tehnologije upisao akademske 2011./12. godine na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje , Sveučilišta u Splitu. U svibnju 2012. godine izabran je za znanstveno–nastavno zvanje asistent na kolegijima Arhitektura računala i Operacijski sustavi na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Sveučilišta u Mostaru. Aktivno sudjelovao u Tempus projektu BioEMIS (Studies in Bioengineering and Medical Informatics) na Sveučilištu u Mostaru. Sudjelovao na Mobility treningu/usavršavanju u sklopu BioEMIS projekta u Tampere (Finska), 03. do 07. ožujka 2014. 2013. godine sudjelovao u organizacijskom odboru 2. Međunarodne znanstvene konferencije Pedagogija, obrazovanje i nastava u Mostaru, BiH. Pohađao 3. međunarodnu doktorsku školu (DAAAM) - „Advanced Topics: Engineering and Technology“ održanu u Beču, od 23. do 30. studenog 2014. godine pod vodstvom Prof.dr.sc. Branka Katalinića. Uspješno završio intenzivni tečaj namijenjen doktorantima sa ocjenom odličan (5) te time stekao 4 ECTS boda. Zahvaljujući anagažmanu u razvoju kolegija Paralelno programiranje na studiju Informatike, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Sveučilišta u Mostaru imenovan je u veljači 2015. godine za Centar obrazovanja CUDA tehnologije (engl. CUDA Teaching Center). Od Nvidia korporacije Fakultet je za potrebe edukacije i istraživačkog rada dobio donaciju računalne opreme u iznosu od 4000 $. U rujnu 2016. godine pohađao Međunarodnu ljetnu školu „Data Science“ (SSDS 2016) na Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje u Splitu pod vodstvom prof.dr.sc. Svena Lončarića. Sudjelovao i izlagao radove na više znanstvenih konferencija.