Životopis
Vladimir ŠIMOVIĆ rođen je 2. lipnja 1960. godine u Požegi, Republika Hrvatska. Državljanin je Republike Hrvatske, po nacionalnosti Hrvat. Osnovnu školu završio je 1975. u Šibeniku, a paralelno i osnovnu glazbenu školu „klasične gitare“ u Šibeniku. Prirodoslovno-matematičku gimnaziju završio je 1979. u Zagrebu. Diplomirao je 1983. godine na V. A. u Beogradu. Magistrirao je 19. travnja 1990. godine na Sveučilištu u Zagrebu, Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, s temom "Metode projektiranja programske podrške bibliotečno-informacijskog sistema". Doktorsku disertaciju obranio je 3. srpnja 2000. godine na Sveučilištu u Zagrebu, Pravnom fakultetu u Zagrebu, s temom "Izgradnja modela operativne i strateške analitike, s posebnostima u kaznenim djelima", te je stekao akademski stupanj doktora društvenih znanosti, znanstveno polje informacijske znanosti. Poslije završenog fakulteta radio je od 1983. do 1991. na Katedri za informatiku AŠC u Zadru kao predavač i koordinator za informatičke kolegije, gdje se počeo baviti znanstveno istraživačkim radom. Predavanje informatičkih i stručnih predmeta te različiti poslovi vezani uz informacijske sustave usmjeravaju ga prema znanstveno istraživačkom radu i objavljivanju prvih radova iz područja informacijskih znanosti. Tijekom domovinskog rata, od 1991. do 1992. godine bio je zaposlen u PU Zadar (MUP RH), a radio je na poslovima automatske obrade podataka i na informatičkom obrazovanju odraslih. Tijekom 1992. godine radio je i kao časnik MORH u Zagrebu. Nakon toga je radio na Katedri za informatiku sa statistikom na VPŠ PA u Zagrebu u periodu od 1993. do 2001. godine, u zvanjima: 1993. – 1997. predavač, 1997. – 2001. viši predavač i 2001 – 2002. Predavao je honorarno od 2001. godine na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je u stalnom radnom odnosu od 1.10.2002. godine do danas, u zvanjima: 2002. – 2005. docent, 2005. – 2009. izvanredni professor, 2009. - 2014. redoviti profesor - prvi izbor, 2014. - danas. redoviti professor u trajnom zvanju - drugi izbor, znanstveno područje društvenih znanosti, znanstveno polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana informacijski sustavi i informatologija. Od početka 2013. godine do danas je zaposlen na Sveučilištu sjever (prijašnjem Medijskom Sveučilištu), u sveučilišnim centrima Koprivnica i Varaždin. U Upisnik znanstvenika upisan je pod matičnim brojem 202774. Bio je nositelj i izvršitelj više informatičkih kolegija na stručnim, specijalističkim i sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijima na Učiteljskom fakultetu Sveučilištu u Zagrebu, na Medijskom Sveučilištu u Koprivnici i Varaždinu, na Sveučilištu u Puli, Sveučilištu u Münsteru (Njemačka), na FPMOZ Sveučilišta u Mostaru (BiH), na Veleučilištu u Karlovcu, te na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Krčelić" s pravom javnosti u Zaprešiću i na Visokom učilištu "Effectus" - Visokoj školi za financije i pravo, Zagreb. Trenutno (na stručnim, specijalističkim i sveučilišnim dodiplomskim i diplomskim studijima) drži kolegije: "Osnove informatike", "Uvod u baze podataka", "Informacijski sustavi", "Poslovni informacijski sustavi", "Informatika", "Odnosi s javnostima i internet", "Informacijski sustavi (uporaba IKT i GIS-a) u turizmu", "Novi mediji u odgoju i obrazovanju", "Upravljanje znanjem", "Novi mediji i međunarodno obrazovno tržište" i "Upravljanje projektima". Također, na znanstvenom poslijediplomskom doktorskom studiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu drži kolegije "Informacijska potpora projektnom menadžmentu" i "Upravljanje neusklađenostima u projektnom menadžmentu", a na znanstvenom poslijediplomskom doktorskom studiju Učiteljskog fakulteta Sveučilištu u Zagrebu drži kolegije "Informacijski sustavi u odgoju i obrazovanju" i "ICT za informacijsku potporu projektnom menadžmentu u školi". Obnašao je dužnost dekana Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u dva puna trogodišnja mandata, od 2006. do 2009. i od 2009. do 2012. godine, a od 2006. godine do listopada 2013. Obnašao je i dužnost predstojnika Katedre za informacijske znanosti. Na Sveučilištu sjever (bivšem Medijskom Sveučilištu), u Koprivnici i Varaždinu, obnašao je dužnost pročelnika sveučilišnog odjela Odnosi s javnostima, od početka 2013. do 1. listopada 2013. godine, od kada obnaša i dužnost prorektora za znanstveno-umjetnički rad i međunarodnu suradnju, a od siječnja 2014. do veljače 2015. obnašao je dužnost pročelnika Odjela elektrotehnike. Bio je recenzent mnogim međunarodnim i domaćim znanstvenim radovima, znanstvenim i stručnim projektima, visokoškolskim udžbenicima i priručnicima iz područja informacijskih znanosti. Bio je voditelj i glavni istraživač (od 2007. do 2014.) znanstveno istraživačkog projekta MZOiS RH "Analitički model praćenja novih obrazovnih tehnologija u cjeloživotnom učenju" (pod br. 227-2271694-1699), a u sklopu EU programa suradnik istraživač (od 2006. do 2009.) na međunarodnom projektu TEMPUS III JEP_40109_2005 „Learning for Europe“ (koordinatori Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Münsteru), te u sklopu EU programa i suradnik istraživač (od 2009. do 2012.) na međunarodnom projektu TEMPUS IV JP_159048_2009 „Modernising Teacher Education in a European Perspective“ (koordinatori Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Münsteru). Također, bio je znanstveni suradnik istraživač (od 2013. do 2014. godine) na domaćem znanstveno-istraživačkom projektu (koji je dobio kratkoročnu financijsku potporu istraživanja Sveučilišta u Zagrebu) glavnog istraživača prof.dr.sc. Siniše Fajta (FER-Zagreb) sa temom istraživanja: "Vrednovanje kvalitete multimedijskih edukacijskih prostora i sustava". Trenutno je znanstveni suradnik istraživač (od 17.11.2015. do 31.08.2018. godine) na međunarodnom znanstveno-istraživačkom EU projektu (kojeg je nositelj Sveučilište Sjever) „Širenje pristupa Europske Unije pri pružanju usluge osiguranja kvalitete visokog obrazovanja zemljama partnerima primjenom osiguranja kvalitete” u okviru Erasmus+ programa, podprograma Jean Monnet. Isti projekt financira izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu Erasmus+: Savezi za visoko obrazovanje – znanje, Bolonjska potpora, Jean MONNET. Temelj je odluka br. 2015 – 3091 / 001 – 001, a broj projekta je: 565454-EPP-1-2015-1-HR-EPPJMO-NETWORK. Pet (5) godina (od 2006. do 2010.) bio je član uredništva i predsjednik uređivačkog odbora međunarodnog znanstvenog časopisa „Metodika“ (Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), za područje Informatička metodika. Od 2010. do 2016. (više od 5 godina) je član uredništva i zamjenik glavnog urednika u međunarodnom znanstvenom časopisu (kojeg je on osnovao): "Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje" (Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu). Dobitnik je mnogih međunarodnih nagrada i priznanja. Član je (engl. "Fellow") od 4.8.2004., i počasni doktor (engl. "Doctor Honoris Causa", skr. Dr.H.C.) od 2.8.2007. te gostujući profesor (engl. "Visiting Professor") od 6.8.2009. Međunarodnog instituta za napredne studije u domeni sustavnih istraživanja, informatici i u kibernetici (engl. "International Institute for Advanced Studies on Systems Research, Informatics and Cybernetics", skr. IIAS) sa sjedištem Windsoru u Ontariu (Kanada). Od svibnja 2013. godine (do danas) član je APCEO i stariji savjetnik APCEO (engl. Senior Advisor of Asia-Pacific CEO Association Worldwide). Bio je ravnatelj I osnivač Europskog centra za napredna i sustavna istraživanja (ECNSI) sa sjedištem u Zagrebu (od 2005. do 2015.). Član je Hrvatskog društva za operacijska istraživanja (HDOI) sa sjedištem u Zagrebu (od 1996. do danas). Član je Hrvatske strukovne udruge eksperata i sudskih vještaka (HSUSESV) sa sjedištem u Zagrebu (od 1999. do danas). Član je Matice hrvatske (MH) sa sjedištem u Zagrebu (od 2006. do danas). Bio je član Senata Sveučilišta u Zagrebu i član Vijeća područja društvenih i humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (od 2006. do 2012.). Od 2013. godine do danas je član Senata Sveučilišta sjever (prije Medijskog sveučilišta) i predsjeda Vijećem područja društvenih i humanističkih znanosti Sveučilišta Sjever, te je zamjenik voditeljice Etičkog povjerenstva Sveučilišta Sjever. Bio je koordinator za info-sustave za cijeli Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a od 2001. do 2007. Godine, te je bio administrator sustava „Statistica“ i koordinator za „CARNET“ (prvo na Visokoj policijskoj školi, pa od 2003. do 2005. u Zaprešiću, na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Krčelić", s pravom javnosti). Potpuno vlada engleskim jezikom, a služi se njemačkim, talijanskim i indonežanskim jezikom, te se služi i latinskim jezikom. Napredni je korisnik više računalnih, projektnih programskih paketa, statističkih paketa i simulacijskih programa. Vještak je za mono-daktiloskopiju i informatiku. Vozač je za više kategorija vozila (B, C, G i H). Branitelj je i nositelj spomenice domovinskog rata. Oženjen je i otac je dvoje odrasle djece (sina Vladimira i kćeri Ane). Dobro poznaje i koristi gotovo sve vrste računala, posjeduje potrebne organizacijske i komunikacijske vještine. Radom je iskazao da poznaje i primjenjuje sociološke i pedagoške metode u radu sa svojim kolegama i suradnicima, a poznavanje i korištenje metodologije znanstveno-istraživačkog rada njegova je specijalnost u svakodnevnom radu, kao i neprestana spremnost za stalno usavršavanje, napredak u struci i timski rad. Vladimir ŠIMOVIĆ je još od studentskih dana pokazao sklonosti za rad u informatičkoj struci, interes za informacijske sustave i istraživački rad u informatičkoj domeni. Kao student poslijediplomskog magistarskog studija objavio je svoje prve istraživačke radove: "Utjecaj informatizacije na izgradnju informacijskog sistema školskog centra u Zadru", 1986.; "Evaluacija programa za bibliografske baze podataka", 1987.; "Prikaz metoda: SAD i SADT ("Strukturne analize i dizajna" i "Tehnike strukturne analize i dizajna") ", 1987.; "Utjecaj stupnja informatizacije okoline na izgradnju Informacijskog sistema AŠC u Zadru", 1989. Zbog izgradnje sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice RH u Zagrebu (NSK) zapažen je bio njegov magistarski rad pod naslovom "Metode projektiranja programske podrške bibliotečno-informacijskog sistema", 1990. godine kojeg je izmijenjenog i u djelovima publicirao nekoliko godine kasnije u dvije monografije. Zapažen je bio i njegov doktorski rad pod naslovom "Izgradnja modela operativne i strateške analitike, s posebnostima u kaznenim djelima", 2000. godine, a u kojem je dokazao mogućnost izgradnje i ostvarenja suvremenog modela operativne i strateške analitike, s posebnostima u kaznenim djelima (organiziranog kriminaliteta i dr.), i u njegovoj programskoj izvedbi. Rad je u izmijenjenom i dograđenom obliku publicirao nekoliko godina kasnije u jednoj monografiji, a njegove istraživačke dijelove u par znanstvenih članaka. Isti je iskorišten za razvoj suvremene kriminalističke analitike i kriminalističke informatike u RH (i šire), te istoimenih kolegija koje je ustanovio i predavao na VPŠ u Zagrebu. Ovladavajući metodologijama, metodama i tehnikama projektiranja i izgradnje informacijskih sustava i primjenjujući ih u rješavanju problema izgradnje Informacijskih sustava: AŠC u Zadru i VPŠ u Zagrebu (gdje je tada radio i predavao), do 1993. godine, ušao je u polje informacijskih znanosti i zaposlio se na Katedri za informatiku sa statistikom na VPŠ u Zagrebu. Svoju znanstvenu djelatnost usmjeravao je primarno ka informacijskom sustavima, za što je preduvjet bio znanje programskih alata za projektiranje i izgradnju informacijskih sustava te baza i banaka podataka, poznavanje programskih jezika, algoritama i struktura podataka, arhitekture računala, mreža i softverskog inžinjeringa, pa zato već 1987. godine upisuje zajednički poslijediplomski studij informacijskih znanosti, smjer informacijski sustavi, na Sveučilištu u Zagrebu, Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu (sada FOI). Svoj je doktorski rad pod naslovom "Izgradnja modela operativne i strateške analitike, s posebnostima u kaznenim djelima", prijavio i (odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu) uspješno obranio 3. srpnja 2000. godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu. U radu je potpuno razrađen znanstveni pristup razvoja pravno-kriminalističke informatike i analitike, s posebnim osvrtom na informacijsko i analitičko pro-aktivno predviđanje, detekciju i praćenje kaznenih djela organiziranog kriminaliteta. Izrađeni su svi modeli informatičkih algoritama za razvoj strateške, taktičke i operativne analitike te za razvoj kriminalističke informatike sa odgovarajućim podacima i obrascima, akcijama i postupcima. U doktorskom radu je postavljen temelj za razvoj suvremene kriminalističke analitike i kriminalističke informatike u RH, te šire (npr. uspostavljeni su modeli za informatičko praćenje "traga novca" te modeli za kriminalističko i informatičko "profiliranje", i dr.). Njegov znanstveni interes je već 32 godine usmjeren uglavnom k razvitku informacijske znanosti u nas i svijetu, uz njezinu primjenu u kriminalistici, učiteljstvu i pedagogiji (odgojnim znanostima), statistici, financijama i ekonomiji, nastavi, knjižničarstvu, a u posljednjih nekoliko godina u projektnom menadžmentu, operacijskim istraživanjima i upravljanju znanjem. Posebno je bio usmjeren prema razvoju: (a) teorije i prakse projektiranja i izgradnje informacijskih i multimedijskih sustava; (b) upravljanja projektima i informacijske potpore projektnom upravljanju, te upravljanja znanjem; (c) kriminalističke informatike i informatičke analitike; te (d) referentnim metodama analitike i operacijskih istraživanja. U znanstvenom je (a i stručnom) radu surađivao s vrlo velikim brojem suradnika iz različitih grana znanosti (od ekonomije i financija, projektnog upravljanja i planiranja, elektrotehnike i matematike do kriminalistike, pedagogije, sociologije, psihologije, pravnih znanosti, i naravno informacijske znanosti) te je nastojao usavršavati svoje znanje i svoju sposobnost znanstvene komunikacije između različitih područja, polja i grana znanosti sa ciljem da pruži što veći doprinos primjeni informatike i informacijske znanosti u društvenim i humanističkim znanostima. Sudjelovao je kao suradnik - istraživač na nizu znanstveno-istraživačkih projekata MZOiŠ RH, redom (pregled mojih projektnih aktivnosti): 1. Od 1993. do 1995. godine sudjeluje u znanstveno-istraživačkom projektu iz područja operativne tehnike pod nazivom: "Optimalizacija procjene brzine u analizama prometnih udesa primjenom računala" (MZT i MUP-RH, VPŠ Zagreb, nositelj projekta: prof. dr. sc. Ivan Jelić, dipl. ing., zamjenik: mr. sc. Vladimir Šimović), a koji se odnosio na primjenu informatičkih i znanstveno utemeljenih analitičkih metoda u strukturiranju modela optimalizacije procjene brzine u analizama prometnih udesa primjenom računala. 2. Od 1996. do kraja 1997. godine sudjeluje kao suradnik istraživač na projektu Ministarstva znanosti i tehnologije RH te dijelom i MUP RH pod nazivom: "Interventni kineziološki program policijskih djelatnika" (projekt pod vodstvom prof. dr. sc. Davorina-Josipa Rubeše), a koji se odnosi na primjenu informatičkih i kineziološko-analitičkih metoda u strukturiranju i "pilot" provedbi interventnog kineziološkog programa za policijske djelatnike. 3. Od 1998. do 2001. godine sudjeluje kao suradnik istraživač na projektu Ministarstva znanosti i tehnologije RH broj 2-09-366 pod nazivom: "Razvoj i implementacija informacijskih znanosti u pomorskoj brodogradnji Republike Hrvatske" (nositelj projekta: prof. dr. sc. Slavko Šimundić), a koji se odnosi na primjenu znanstveno utemeljenih metoda (metoda operacijskih istraživanja, analitičkih i informatičkih) u razvoju i implementaciji informacijskih znanosti u pomorskoj brodogradnji RH. Povodom uspješno provedene prve dionice projekta dana 9. lipnja 1998. godine u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti on je održao pozvano predavanje na temu "Temelji strukture inteligentnih informacijskih sustava primjenjivih u pomorstvu - s osvrtom na moguće aplikacije kod primjene polimernih materijala", a u sklopu glavne teme: "Primjena polimernih materijala u pomorstvu" prof. dr. sc. Z. Hella (istraživača na istom projektu), a u organizaciji Znanstvenog vijeća za pomorstvo i u suradnji sa Sekcijom za petrokemiju i Sekcijom za makromolekule Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa. 4. Od 2001. do kraja 2003. godine sudjeluje kao suradnik istraživač na projektu Ministarstva znanosti i tehnologije RH broj 2-09-366 (broj 128024 u Policijskoj akademiji) pod nazivom: "Razvoj i implementacija informacijskih znanosti u pomorskoj brodogradnji Republike Hrvatske" (nositelj projekta: prof. dr. sc. Slavko Šimundić), a koji se odnosi na primjenu znanstveno utemeljenih metoda (metoda operacijskih istraživanja, analitičkih i informatičkih) u razvoju i implementaciji informacijskih znanosti u pomorskoj brodogradnji RH. 5. Od 2001. do 2003. sudjeluje kao suradnik istraživač iz druge ustanove na projektu Fakulteta organizacije i informatike i Ministarstva znanosti i tehnologije RH pod nazivom: "Inteligentni sustavi za potporu odlučivanju" (br. 016001, ugovorenom temeljem javnog poziva od 28.05.1997. godine, glavni istraživač: prof. dr. sc. Božidar Kliček, ustanova: Fakultet organizacije i informatike), a koji je za cilj imao istražiti, razviti i primijeniti napredne metodologije i tehnologije, te prenijeti i prilagoditi iskustva iz razvijenih zemalja, za poboljšanje strateških, taktičkih i operativnih odluka u RH. Naglasak je bio na unaprjeđenju hrvatske Nacionalne informacijske infrastrukture (NII), uporabom inteligentnih sustava, analitičkih metoda i metoda za potporu odlučivanju, računalnih komunikacija na nacionalnoj razini (CARNet), kao i multimedijskih sustava. Svrha projekta je bila ovladavanje i razvoj suvremenih metodologija i tehnologija za upravljanje složenim sustavima u svrhu njihove prilagodbe u RH, sukladno nacionalnim potrebama i uvjetima. Unaprjeđivanje metodologije i tehnologije upravljanja i odlučivanja bio je preduvjet za buduće organizacijske promjene, diseminaciju potrebnog znanja, poboljšanje kompetencije i razumijevanja stručnjaka. 6. Od 2002. do 2005. godine sudjeluje kao suradnik istraživač na projektu Ministarstva znanosti i tehnologije RH broj ugovora 354-13-0311-2000 (broj 130737 u PA) pod nazivom: "Provedbena analiza modela osiguranja autentičnosti i trajnosti elektroničkih dokumenata" (nositelj projekta: prof. dr. sc. Miroslav Kržak), a koji se odnosi na primjenu informatičkih i znanstveno utemeljenih analitičkih metoda u provedbenoj analizi modela osiguranja autentičnosti i trajnosti elektroničkih dokumenata. Također bio je voditelj jednog (1) nacionalnog znanstveno-istraživačkog projekta, a sudjelovao je u četiri (4) međunarodna znanstveno-istraživačka projekta i jednom (1) domaćem znanstveno-istraživačkom projektu, redom: 1. Bio je znanstveni suradnik istraživač (od 2006. do 2009. godine) na međunarodnom (europskom) znanstveno-istraživačkom projektu TEMPUS III JEP_40109_2005 pod nazivom "Learning for Europe", a čiji su koordinatori Sveučilište u Zagrebu (Učiteljski fakultet) i Sveučilište u Münsteru (Njemačka). 2. Bio je znanstveni suradnik istraživač (od 2009. do 2012. godine) na međunarodnom (europskom) znanstveno-istraživačkom projektu TEMPUS IV JP_159048_2009 pod nazivom "Modernising Teacher Education in a European Perspective", a čiji su koordinatori Sveučilište u Zagrebu (Učiteljski fakultet) i Sveučilište u Münsteru (Njemačka). 3. Bio je stručni suradnik i znanstveni suradnik istraživač u okviru "Erasmus Mundus Basileus II" natječajem dobijene nagrade: "staff mobility grant" in the framework of the "Basileus II" project at the University of Shkodra from 16 June 2010 until 14 July 2010. 4. Bio je (od 2007. do 2014.) glavni istraživač i voditelj znanstveno-istraživačkog projekta financiranog od MZOiS RH pod br. 227-2271694-1699 i nazivom: "Analitički model praćenja novih obrazovnih tehnologija u cjeloživotnom učenju" na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 5. Bio je znanstveni suradnik istraživač (od 2013. do 2014. godine) na domaćem znanstveno-istraživačkom projektu (koji je dobio kratkoročnu financijsku potporu istraživanja Sveučilišta u Zagrebu) glavnog istraživača prof.dr.sc. Siniše Fajta (FER-Zagreb) sa temom istraživanja: "Vrednovanje kvalitete multimedijskih edukacijskih prostora i sustava". 6. Trenutno je znanstveni suradnik istraživač (od 17.11.2015. do 31.08.2018. godine) na međunarodnom znanstveno-istraživačkom EU projektu (kojeg je nositelj Sveučilište Sjever) „Širenje pristupa Europske Unije pri pružanju usluge osiguranja kvalitete visokog obrazovanja zemljama partnerima primjenom osiguranja kvalitete” u okviru Erasmus+ programa, podprograma Jean Monnet. Isti projekt financira izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu Erasmus+: Savezi za visoko obrazovanje – znanje, Bolonjska potpora, Jean MONNET. Temelj je odluka br. 2015 – 3091 / 001 – 001, a broj projekta je: 565454-EPP-1-2015-1-HR-EPPJMO-NETWORK. Bio je do danas (početak 2016) uspješan mentor/komentor za devet (9) doktorskih radova. Sudjelovao je na oko sedamdest (70) inozemnih i domaćih znanstvenih skupova i kolokvija (većinom međunarodnih). Do 2016.g. je objavio ukupno 15 monografija (knjiga) od kojih je jedna (1) objavljena u tiskanom i u on-line izdanju, dvije (2) su prvo i drugo dopunjeno i izmijenjeno idanje, a od toga su 2 sveučilišna udžbenika. Ukupno je objavio 5 poglavlja u međunarodnim znanstvenim monografijama (knjigama) i 1 poglavlje u domaćoj monografiji (knjizi), te ukupno preko 100 znanstvenih radova (do izbora u red.prof.u tr.zv. imao je: 51 a1 i 50 a2) i 63 stručna rada (bez 14 knjiga). Već početkom 2014. godine radovi su mu zastupljeni i citirani u relevantnim bazama podataka (npr. [temeljem potvrde NSK-ZG] Zastupljenost radova u bazama podataka: Web of Science® Social Sciences Citation Index (SSCI) -1955-present: 5; SCOPUS: 8; EconLit with Full Text: 5; Inspec: 10; Citiranost radova u bazama podataka: Ukupan br. citata u Web of Science® (Cited Reference Search): 5; Ukupan br. citata u Scopus-u: 43; Ukupan br. citata u Google znalac: 56.). Sada je to daleko veći broj. Njegov znanstveni rad je bio izuzetno plodan i danas traje gotovo nesmanjenim intezitetom. Vladimir ŠIMOVIĆ počeo je svoju predavačku karijeru kao nastavnik općih informatičkih i stručnih kolegija na Katedri za informatiku AŠC u Zadru od 1983. i do 1991. kao koordinator za sve informatičke kolegije. Tijekom domovinskog rata, radio je na poslovima automatske obrade podataka i na informatičkom obrazovanju odraslih, u PU Zadar. Nakon toga je radio na Katedri za informatiku sa statistikom na VPŠ u Zagrebu, prvo kao predavač (od 1. listopada 1993.) na jednom (1) kolegiju "Statistika i informatika u unutarnjim poslovima" (programi "kriminalist" i "diplomirani kriminalist"), pa kao viši predavač (od 15. travnja 1997.) i kao docent (od 27. lipnja 2001. do 2002.) na diplomskom sveučilišnom (znanstvenom) studiju, gdje predaje i postaje nositelj još šest (6) kolegija: "Uvod u statistiku i informatiku", "Informacijski sustavi MUP-a RH", "Funkcijska informatika I", "Informacijski sustavi", "Funkcijska informatika II", te "Kriminalistička informatika". Do 2009. održao je preko dvije tisuće (2000) norma sati nastave na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Visokoj školi za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Krčelić", s pravom javnosti, u Zaprešiću, te dr. Nastojao je razvijati i metodički unaprijediti nastavni proces primarno na području informacijskih i komunikacijskih znanosti, a u domeni primjene informacijskih sustava i temeljnih informatičkih predmeta u učiteljstvu, odgojiteljstvu i poslovanju. Od 2009. do danas održao je ukupno sedamsto (700) norma sati nastave na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predavajući na četiri (4) kolegija: "Osnove informatike", "Uvod u baze podataka", "Informacijski sustavi" i "Programiranje". Do zadnjeg izbora na sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim učiteljskim studijima bio je nositelj i predavač na ukupno sedam (7) kolegija (u Zagrebu, Petrinji i Čakovcu): "Osnove informatike", "Uvod u baze podataka", "Informacijski sustavi", "Strukture podataka i algoritmi", "Programiranje", "Funkcionalna informatika" i "Inteligentni sustavi u obrazovanju". Na Sveučilištu u Münsteru (Njemačka) bio je nositelj i predavač (od zadnjeg izbora) na jednom (1) kolegiju "Novi mediji i međunarodno obrazovno tržište" i održao je ukupno šezdeset (60) norma sati nastave i trideset (30) norma sati e-učenja. Nastava se izvodila u sklopu jednogodišnjeg međunarodnog diplomskog studija "Menadžment i savjetovanje za europsko obrazovanje" (nositelji zajedničkog međunarodnog studija su Westfälische Wilhelms Universität Münster, Institut za odgojne znanosti i Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet), a tijekom triju akademskih godina 2008./2009., 2010./2011. i 2012./2013. Na Fakultetu prirodno-matematičkih i odgojnih znanosti (FPMOZ) Sveučilišta u Mostaru (BiH) održao je (od 2011. do danas) ukupno sto dvadeset (120) norma sati nastave, na specijalističkim i sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijima, gdje je bio nositelj i predavač na tri (3) kolegija "Informacijski sustavi (uporaba IKT i GIS-a) u turizmu", "Upravljanje znanjem" i "Novi mediji u odgoju i obrazovanju. Na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u Puli, na Integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju, (akademske godine 2011./2012.) bio je nositelj i predavač na tri (3) kolegija "Informacijski sustavi", "Metodologija istraživanja u odgoju I" i "Metodologija istraživanja u odgoju II" i održao ukupno dvjesto trideset i dva i pol (232,5) norma sata nastave. Na Sveučilištu Sjever u Koprivnici i Varaždinu (prije Medijskom sveučilištu), na specijalističkim i sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijima održao je ukupno sto i šesnaest (116) norma sati nastave (od 2012. do 2015.) kao nositelj i predavač na tri (3) kolegija: "Odnosi s javnostima i internet", "Informatika" i "Poslovni informacijski sustavi". Na Veleučilištu u Karlovcu, na specijalističkom diplomskom studiju "Poslovno upravljanje" bio je nositelj i predavač na jednom (1) kolegiju "Upravljanje projektima" (do zadnjeg izbora) i održao ukupno sto devedeset i dva (192) norma sata nastave. Nakon prethodnog izbora (od 2009.) održao je ukupno dvije tisuće sto i dvadeset (2120) norma sati nastave na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Krčelić", s pravom javnosti, u Zaprešiću. Na stručnim preddiplomskim studijima poslovanja i upravljanja; menadžmenta u kulturi, menadžmenta uredskog poslovanja (od 2001. godine) bio je nositelj i predavač na dva (2) kolegija: "Osnove informatike" i "Informacijski sustavi", a do zadnjeg izbora i na kolegiju "Informacijski sustavi ureda". Do prethodnog izbora u zvanje na specijalističkom diplomskom studiju projektnog menadžmenta bio je nositelj i predavač na kolegiju "Informacijska potpora projektnom menadžmentu". Na Visokom učilištu Effectus - Visokoj školi za financije i pravo, Zagreb, bio je (od 2010. godine) nositelj i predavač na jednom (1) kolegiju "Osnove informatike" (do zadnjeg izbora) i održao je ukupno dvjesto četrdeset (240) norma sati nastave. Njegova poslijediplomska nastavna djelatnost bila je vrlo aktivna. Od 1997. do 2002. godine na stručnom poslijeplomskom studiju "Nasilnički kriminalitet" VPŠ u Zagrebu bio je izvoditelj vježbi na tri (3) kolegija: "Statistika", "Informatika" i "Funkcijska informatika" (nositelj kolegija je prvo bio prof. dr. sc. Slavko Šimundić, a on od 2001.). Njegovi udžbenici "Policija i informatika" (1998.) te "Uvod u kriminalističku analitiku: s praktikumom" (2002.) su postali obvezna nastavna literatura (za kolegije: "Informatika" i "Funkcijska (kriminalistička) informatika") za studente stručnog poslijeplomskog studija. Na poslijediplomskom doktorskom studiju informacijskih znanosti Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu bio je nositelj i predavač na dva (2) kolegija „Informacijska potpora projektnom menadžmentu" i "Upravljanje neusklađenostima u projektnom menadžmentu" (od 2003. do danas). Na poslijediplomskom doktorskom studiju "Odgoj i obrazovanje" na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, a u okviru modula „Informatika u obrazovanju“ bio je nositelj i predavač na kolegijima „Informacijska potpora projektima u školi" i „Projektna nastava u školi" (od 2012. do danas). Na poslijediplomskom doktorskom studiju "Rani odgoj i obvezno obrazovanje" na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a u okviru modula „Informatika u odgoju i obrazovanju“ bio je voditelj istoimenog modula te nositelj i predavač na dva (2) kolegija „Informacijski sustavi u ranom odgoju i obrazovanju" i „Informacijska potpora projektima u školi" (od 2008.). Njegovi udžbenici: "Statistika u informacijskom društvu - za nematematičare" (2008.), "Osnove informatike - uvod" (2010.) i "Uvod u informacijske sustave - 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje" (2010.) koriste se kao obvezna literatura za kolegije: "Uvod u statistiku", "Osnove informatike", "Informacijski sustavi" i „Informacijski sustavi u ranom odgoju i obrazovanju" te dr., a koji se predaju na sveučilišnom (znanstvenom) integriranom preddiplomskom i diplomskom učiteljskom studiju te poslijediplomskom doktorskom studiju na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao i na drugim srodnim fakultetima i visokim školama društvene i humanističke orijentacije. Od 1993. godine do danas on je predavao ukupno trideset i četiri (34) kolegija na stručnim, specijalističkim i sveučilišnim, preddiplomskim i diplomskim studijima, na visokim školama i fakultetima u Zagrebu, Petrinji, Čakovcu, Koprivnici, Varaždinu, Puli, Karlovcu, Zaprešiću, Münsteru (Njemačka) i Mostaru (BiH). Od 1997. godine do danas je neprekidno predavao ukupno četiri (4) kolegija na različitim poslijeplomskim studijima u Zagrebu. U domeni izrade nastavnih programa Vladimir ŠIMOVIĆ: - Suautor je i suosnivač prijedloga specijalističkog cjeloživotnog sveučilišnog programa redovne nastave „Pedagogija zajedništva i Agazzi metoda” - Sa katoličkom udrugom ‘Fokolari’ i Institutom ‘Sophia’ iz Italije te prof.dr. Michele De Beni - predstojnikom Odjela pedagogije u Veroni; pred. Anna Lisa Gasparini, u suradnji sa Učiteljskim fakultetom u Zagrebu, 2009. i 2010. godine", gdje su objavljena trojezična (talijanski, hrvatski i engleski jezik) izdanja knjiga: (a) Pedagogija zajedništva i Agazzi metoda / De Beni, Michele; Šimović, Vladimir; Gasparini, Anna Lisa (ur.). Zagreb : Učiteljski fakultet, Zagreb, 2013 (monografija - talijanski, hrvatski i engleski jezik) (b) Šimović, Vladimir. E-obrazovanje, E-learning, Educazione e processi E- learning // Pedagogija zajedništva i Agazzi metoda / De Beni, Michele ; Šimović, Vladimir ; Gasparini, Anna Lisa (ur.). Zagreb : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013. Str. 30-37. (talijanski, hrvatski i engleski jezik) - Suautor je "Prijedloga pojačanog petogodišnjeg sveučilišnog programa redovne nastave informatike za Učiteljski fakultet u Zagrebu, 2005., 2006., 2007. i 2008. godine". - Samostalni je autor "Prijedloga pojačanog trogodišnjeg stručnog programa nastave informatike Učiteljski fakultet u Zagrebu, 2005., 2006., 2007. i 2008. godine". - Samostalni je autor "Prijedloga pojačanog četverogodišnjeg programa redovne nastave informatike za Učiteljsku akademiju, 2002., 2003., 2004. i 2005. godine". - Samostalni je autor "Prijedloga pojačanog dvogodišnjeg programa izvanredne nastave informatike za Učiteljsku akademiju, 2004. i 2005. godine". - Suautor je (u radnoj grupi: M. Jurina, Šimović, Vladimir, M. Dumančić) "Prijedloga trogodišnjeg programa nastave kolegija informatike na stručnom dodiplomskom studiju u Zaprešiću, na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Krčelić", s pravom javnosti, 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007. i 2008. godine", te na stručnom diplomskom studiju u Zaprešiću, 2005., 2006., 2007. i 2008. godine". - Samostalno je izradio i uveo kompletan modul „Informatika u odgoju i obrazovanju“ u program poslijediplomskog doktorskog studija "Rani odgoj i obvezno obrazovanje" na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te je samostalno napisao nove programe za šest (6) kolegija na istom modulu. - Napisao je programe za dva (2) kolegija na poslijediplomskom doktorskom studiju Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. - Samostalno je izradio i uveo četiri (4) nova predmeta na preddiplomskim i na diplomskim studijima Fakulteta i Visokih škola u Zagrebu, Koprivnici i Varaždinu, gdje je unaprijedio predavanja i izvođenje seminara i vježbi za četiri (4) kolegija "Osnove informatike", "Informacijski sustavi", "Uvod u baze podataka" i "Upravljanje projektima" ustrojbom većeg broja zadataka i objavljivanjem više monografija, priručnika i dvaju sveučilišnih udžbenika. Bio je mentor/komentor u izradi ukupno dvjesto četrdeset i četiri (244) diplomska i završna rada te devet (9) doktorskih radova. Njegovi udžbenici i (znanstvene) monografije "Policija i informatika" (1998.), "Uvod u kriminalističku analitiku: s praktikumom" (2002.), "Statistika u informacijskom društvu - za nematematičare" (2008.), "Osnove informatike - uvod" (2010.), "Uvod u informacijske sustave - 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje" (2010.), "Projektni menadžment i informacijska potpora" (2011.), "Uvod u baze podataka" (2012.), "Slobodan softver u obrazovanju" (2013.), te sveučilišni udžbenici "Suvremeni informacijski sustavi" (2013.) i "Smisao RPG sustava virtualnog igranja uloga" (2013.) postali su obvezna nastavna literatura za studente više poslijediplomskih, diplomskih i preddiplomskih studija u Zagrebu, Petrinji, Čakovcu, Koprivnici, Varaždinu, Puli, Karlovcu, Zaprešiću, Münsteru (Njemačka), Mostaru i Sarajevu(BiH) te dr. Koriste se na poslijediplomskom doktorskom studiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, poslijediplomskom doktorskom studiju Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu i na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao i na preddiplomskim i diplomskim studijima drugih srodnih fakulteta i visokih škola primarno društvene i humanističke orijentacije te tehničke i prirodne orijentacije. Objavom serije knjiga i skripata s tematikom iz: osnova informatike, uvoda u informacijeke sustave i baze podataka, zaštite elektroničkih informacija, primjene metodičko-didaktičkih pravila (temeljem priručnika) za poučavanje programiranja (u C i C++ programskim jezicima prema Addie modelu, uz multimedijski pristup i praktične primjere) i primjene slobodnog softvera (i novih medija) u obrazovanju, a koje su se temeljile na najsuvremenijem razvoju IKT i programiranja, Vladimir ŠIMOVIĆ znatno je unaprijedio pristup učenju suvremenih programskih jezika i alata, afirmirao je informacijske znanosti kao strukovnu i znanstvenu disciplinu te je u velikoj mjeri povisio i stupanj informatičke pismenosti. Na mnogim fakultetima, visokim i srednjim školama u Hrvatskoj, te su knjige već prije par godina postale i osnovna literatura. Vladimir ŠIMOVIĆ je bio jedan od utemeljitelja uvođenja nastave informatike ne samo na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nego i na Visokoj policijskoj školi (VPŠ) u Zagrebu na diplomskom sveučilišnom studiju kriminalistike, te na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Krčelič", s pravom javnosti, u Zaprešiću. Autor je gotovo cjelokupnog programa studija "modula informatike" na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (od 2003.), a bio je suautor nastavnog plana i programa i predavač na više od pet nastavnih predmeta. Uveo je niz informatičkih kolegija u dodiplomsku i poslijediplomsku nastavu, i afirmirao informacijske sustave i upravljanje projektima (kroz predmete koje izvodi Katedra za informacijske znanosti na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i dr.) kao stožernu granu studija odgojnih znanosti u modulu informatike, koja svoje mjesto ima u integriranom dodiplomskom (preddiplomskom) i diplomskom studiju, te poslijediplomskom znanstvenom, doktorskom studiju odgojnih znanosti. U radu sa studentima postizao je iznadprosječne rezultate, posebice zbog njegovog nastojanja da se primjeni široki spektar znanja, sposobnosti i komunikacije te predavačkog umijeća. Iz svega navedenoga može se zaključiti da mu je nastavni rad bio izuzetno uspješan. Vođenje disertacija, magistarskih i diplomskih radova 1. Ivor, Milošević. Modeliranje implementacije i održivoga razvoja centralizirane i modularne računalne infrastrukture u sveučilišnom okruženju / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 10.3. 2016., 223 str. Voditelj: Šimović, Vladimir 2. Varga, Matija. Unaprjeđenje upravljanja informacijskim sustavima u javnom sektoru / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 15.12. 2014., 387 str. Voditelj: Šimović, Vladimir 3. Šiber-Makar, Katarina. Informacijsko-analitički modeli upravljanja znanjem u suvremenim gospodarskim tvrtkama i konkurentska prednost / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 11.9. 2012, 218 str. Voditelj: Šimović, Vladimir ; 4. Morović, Vinko. Razvoj informacijsko-analitičkoga modela suvremene turističke ponude grada / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 07.10. 2012, 234 str. Voditelj: Šimović, Vladimir ; 5. Oreški, Predrag. Utjecaj slobodnoga softvera otvorenog izvornoga koda na izvođenje nastave informatike u osnovnom obrazovanju u RH / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 03.04. 2011., 163 str. Voditelj: Šimović, Vladimir. 6. Dumančić, Mario. Razvoj analitičkog modela cjeloživotnog obrazovanja / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 07.10. 2008, 291 str. Voditelj: Šimović, Vladimir ; Jurić, Vladimir 7. Maletić, Franjo. Informacijsko modeliranje razvoja novinske industrije u digitalnoj eri / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 15.10. 2008., 428 str. Voditelj: Boras, Damir ; Šimović, Vladimir 8. Ogrizek, Ivana. Razvoj informacijsko-analitičkog modela za vrednovanje vizualnih informacija u elektroničkim edukacijskim sustavima / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 18.03.2008. 2008., 245 str. Voditelj: prof.dr.sc. Vladimir Šimović 9. Zovko, Vatroslav. Razvoj informacijsko-analitičkog modela korištenja sustavnog pristupa u projektnom menadžmentu / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet Zagreb, 15.06. 2008, 203 str. Voditelj: Šimović, Vladimir.
Kompetencije
Kompetencije: znanstveni savjetnik, redoviti profesor doktor u trajnom zvanju (Društvene znanosti / Informacijske i komunikacijske znanosti - Grana: Informacijski sustavi i informatologija - izgradnja i menadžment informacijskih i komunikacijskih sustava - upravljanje projektima i informacijska potpora upravljanju znanjem - kriminalistička informatika i informatička analitika - znanstveno utemeljena analitika i operacijska istraživanja (vidjeti: https://www.unin.hr/profili/profil/simovic-vladimir)) , Dr.H.C. - Doktor Honoris Causa (Počasni doktor u svezi posebnih akademskih postignuća u domenama informacijskih aspekata financijskog modeliranja, ekonomike, primjerenog vodstva u obrazovanju i primjerenom služenju čovječanstvu), viši stručni ekspert APCEO (Azijsko Pacifičke CEO asocijacije), prorektor za znanstveno-umjetnički rad i međunarodnu suradnju, dekan, pročelnik odjela i katedre, jezici: engleski, talijanski, njemački, indonezijski, vještak za monodaktiloskopiju i promet.
Dražena Gašpar 
Mario Vasilj 
Marko Rosić 
Slavomir Stankov 
Vladimir Šimović 
Anita Matković 
Ivica Boljat 
Slavica Brkić 
Sanja Tipurić-Spužević 
Tomislav Volarić 
Daniel Vasić 
Emil Brajković 
Mila Zovko 
Matea Markić 
